„Bilo da sam na odmoru ili radim od kuće, nitko ionako ne primjećuje“, nedavno je u privatnom razgovoru rekao viši rukovoditelj velike njemačke osiguravajuće kuće. Savjeti i trikovi za simuliranje aktivnosti na radnom računalu izvan ureda obiluju internetom.
Njemački mediji pišu kako sve više radnika u Njemačkoj vara kada radi od kuće. Navodno veliki broj njih umjesto da radi, obavlja privatne aktivnosti.
Sve što je potrebno je ručni sat sa sekundarkom, na koji vješt zaposlenik zatim može postaviti svoj računalni miš. Senzor reagira na pokret ruke i simulira u Teams kanalu tvrtke: „Za svojim sam stolom.“ Za malu naknadu možete naručiti i „miš-jigglere“ s Amazona koji preuzimaju posao – navodno „neotkrivene“ za poslodavca. Za softverska rješenja se također kaže da mogu simulirati složene zadatke poput slanja e-pošte.
Ali budite oprezni. Pravni stručnjaci vjeruju da zaposlenici koji simuliraju zaposlenje ili se ne pridržavaju radnog vremena čine prijevaru. U slučaju spora, to uključuje i kupovinu u supermarketu, sport ili druge privatne aktivnosti koje se obavljaju tijekom radnog vremena.
Korištenje trikova za lažiranje zauzetosti za računalom
Sindikat se ne protivi. “Prijevara u vezi s radnim vremenom – ako se dogodila i dokaže se izvan svake sumnje – kazneno je djelo koje može rezultirati upozorenjem, otkazom ili čak kaznenim progonom”, rekao je voditelj odjela za politiku kolektivnog pregovaranja u Verdiju i član saveznog izvršnog odbora.
Granice između labavog pristupa radnom vremenu i prijevare u vezi s radnim vremenom vjerojatno će biti zamagljene u praksi.
Ali koliko je raširen fenomen prijevare u vezi s radnim vremenom? Očito je rašireniji nego što se prije mislilo. Studija o evidentiranju vremena objavljena krajem prošle godine, temeljena na reprezentativnom istraživanju više od 1.000 radnika i oko 400 tvrtki, navodi ovo kao “podcijenjeni problem” u njemačkim tvrtkama.
Čak 72 posto radnika obavlja osobne poslove tijekom radnog vremena
Prema studiji, dobrih 13 posto radnika redovito ne bilježi točno svoje radno vrijeme. 72 posto priznalo je da se također bavi osobnim poslovima tijekom radnog vremena. Dodatnih 38 posto radnika redovito promatra kolege kako uzimaju produžene pauze.
A što je s tvrtkama? 70 posto tvrtki već je otkrilo netočne podatke o evidentiranju vremena. Prema studiji, gotovo jednak broj tvrtki boji se ekonomske štete od prijevare s radnim vremenom.
Ove štete mogle bi biti značajne: Gotovo trećina anketiranih tvrtki procjenjuje štetu od prijevare s radnim vremenom na oko 10 posto svojih potencijalnih prihoda. Prema studiji, 10 posto tvrtki čak procjenjuje izgubljeni prihod do 20 posto.
Razlozi za manipulaciju
Ali što ljude mami da budu nemarni sa svojim radnim vremenom ili čak namjerno manipuliraju njime? Prvo, tu je subjektivni osjećaj da se prema njima ne postupa pravedno – na primjer, u pogledu naknade ili zato što se prekovremeni rad ne plaća. Prema anketi, ovo je glavni razlog. No, kao razlozi navode se i frustracije radnim uvjetima ili obiteljskim i osobnim obvezama tijekom radnog vremena.
Predstavnik Verdija govori o svojevrsnoj “samoobrani” zaposlenika u vezi s neplaćenim prekovremenim radom. Od otprilike milijardu sati prekovremenog rada koji se godišnje odrade u Njemačkoj, oko polovica je neplaćena.
Poslodavci također mogu počiniti “prijevaru s radnim vremenom”
Verdi, međutim, ne želi dopustiti da “općenita sumnja” u prijevaru s radnim vremenom bude na zaposlenicima, već radije mijenja situaciju. Poslodavci također mogu počiniti “prijevaru s radnim vremenom”: Na primjer, ako poslodavac ne plaća stvarno odrađene sate, već umjesto toga određuje fiktivan broj sati – na primjer, za čišćenje uredskog poda ili za dostavu određenog broja paketa.
“Ova praksa ne samo da dovodi do značajnog intenziviranja rada i stresa, već i redovito dovodi do neplaćenih prekovremenih sati zbog nerealnih zahtjeva, što predstavlja prijevaru s radnim vremenom od strane poslodavca”, kaže stručnjak.
Vjerojatno nije lako pronaći konsenzus o tome gdje točno počinje prijevara s radnim vremenom, pišu njemački mediji. U konačnici, radni sudovi morat će odlučivati od slučaja do slučaja.
Fenix-magazin/SČ
