U četvrtak je u Budimpešti održan sastanak mađarskog premijera Viktora Orbana i predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta RS Milorada Dodika, a glavne teme razgovora bili su infrastrukturni projekti u manjem bosanskohercegovačkom entitetu, koje je Njemačka prethodno obustavila.
Njemačka je povukla podršku tim projektima zbog, kako je tada navedeno, antidaytonskog i neustavnog djelovanja vlasti u RS, na čelu s Dodikom i njegovom strankom SNSD, zajedno s koalicijskim partnerima, izvijestili su mediji u Bosni i Hercegovini.
Prema priopćenju iz Dodikova kabineta, Orban je tijekom sastanka obećao da će Mađarska financijski podržati projekte za koje je Njemačka prethodno obustavila financiranje.
Riječ je o izgradnji vjetroelektrane Hrgud i kanalizacijske mreže u Bosanskoj Gradišci.
Sankcije vodstvu RS-a
Predsjednik entiteta Republika Srpska Milorad Dodik suočava se s nizom međunarodnih sankcija zbog političkih poteza koji predstavljaju prijetnju ustavnom poretku Bosne i Hercegovine.
Sankcije protiv Milorada Dodika započele su 2017. godine kada su Sjedinjene Američke Države uvele mjere zbog njegovog odbijanja da se pridržava odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Ove sankcije proširene su 2022. godine zbog navodnih koruptivnih aktivnosti i prijetnji stabilnosti Bosne i Hercegovine.
U travnju 2022. godine, Ujedinjeno Kraljevstvo također je uvelo sankcije Dodiku, optužujući ga za potkopavanje mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini te za pokušaje demontiranja Daytonskog mirovnog sporazuma.
U travnju 2025. godine, Njemačka i Austrija uvele su zabrane putovanja Dodiku, Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću te zamrznule njihovu imovinu na svojim teritorijima. Ove mjere uvedene su zbog njihovih secesionističkih aktivnosti koje ugrožavaju ustavni poredak Bosne i Hercegovine.
U svibnju 2025. godine, Poljska je najavila zabranu ulaska Dodiku zbog njegovih aktivnosti koje potkopavaju ustavni poredak BiH. Ova odluka u skladu je s mjerama koje su već uvele Njemačka i Austrija.
Litva je među zemljama koje su Dodiku uvele sankcije zbog njegovih političkih poteza koji se smatraju prijetnjom stabilnosti BiH, a nekoliko zemalja razmatra uvođenje sankcija Dodiku, uključujući Bugarsku, Rumunjsku, Francusku i Estoniju.
Politička kriza u BiH
Nakon prvostupanjske presude Suda BiH kojom je Milorad Dodik osuđen na godinu dana zatvora i šestogodišnju zabranu obnašanja dužnosti predsjednika Republike Srpske u veljači, u Bosni i Hercegovini započela je politička kriza.
Vladajuća koalicija u entitetskoj skupštini Republike Srpske potom je usvojila zakone kojima se zabranjuje djelovanje državnih sigurnosnih i pravosudnih institucija. Zakone je privremeno obustavio Ustavni sud BiH.
Tužiteljstvo BiH potom je pokrenulo istragu protiv Dodika i čelnika entiteta Republika Srpska zbog kaznenog djela “napada na ustavni poredak”. Sud BiH odredio je pritvor Dodiku, premijeru RS Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću, čelniku entitetske skupštine, a zatim je izdao nalog za uhićenje.
Dodik je od tada nekoliko puta prelazio granicu Bosne i Hercegovine kako bi putovao u inozemstvo, a pokušaj službenika SIPA-e da mu uruče nalog za uhićenje u Istočnom Sarajevu omela je intervencija službenika MUP-a RS-a.
Interpol je odbio izdati nalog za uhićenje Dodika.
Fenix-magazin/SČ/Anadolu
