Prije nekoliko dana Apelacijski odjel Suda Bosne i Hercegovine odbio je žalbu Hrvatske stranke prava (HDP) i potvrdio ovjeru kandidature Slavena Kovačević uz obrazloženje da princip “legitimnosti predstavljanja” ne postoji u Ustavu i Izbornom zakonu Federacije BiH.
Piše: Estera Horvat
Međutim, sud Bosne i Hercegovine, kao i kontroverzni profesor Ustavnog prava Davor Trlin, koji je bio osuđen za seksualno uznemiravanje jedne sutkinje, pa naprasno oslobođen od Kantonalnog suda u Goraždu koji, umjesto da ukine odluku te vrati na ponovno suđenje, sam presudi i oslobodi Trlina, pogrešno tumačeći ovu gore navedenu presude Ustavnog suda, kao i sam Ustav.
Nakon te oslobađajuće presude Davor Trlin se stalno poziva od bošnjačkih medija za komentare i iznošenje svog mišljenja u kojem potvrdno tumači odluke Suda BiH. Naime, stav Suda BiH, a također i Davora Trlin, dosljedan je presudama ESLjP ali ustavnopravno neodrživ, jer zanemaruje : ustavnu strukturu Predsjedništva BiH, presudu Ustavnog suda U-5/98, presudu Ljubić, obvezu osiguranja političke reprezentacije konstitutivnih naroda i zabranu majorizacije.
Ustavom definirana prava naroda
Dakle Ustav BiH zahtijeva da konstitutivni narodi imaju efektivnu mogućnost izabrati svoje predstavnike u institucijama u kojima su ustavno definirani. A Predsjednistvo BiH je takva institucija.
Dakle, Predsjednistvo BiH je ustavno definirano kao kao tijelo sa etničkim sastavom: jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. To znaci da ustavni poredak zahtijeva efektivnu mogućnost konstitutivnih naroda da izaberu svog člana predsjedništva .
Ustavni sud B i H je u svojoj presudi br. U-5/98 utvrdio : 1. Konstitutivnost naroda na cijeloj B i H, 2. Ravnopravnost naroda u institucijama vlasti te obvezu osiguranja političke reprezentacije konstitutivnih naroda. Dakle, ako bošnjacka većina bira hrvatskog člana predsjednistva, onda Hrvati nemaju političku reprezentaciju, sto je direktna povreda presude br. U-5/98. Također, presudom Ljubić utvrđen je ustavni princip legitimnog predstavljanja i točno je da se ista odnosila na Dom naroda.
Opći ustavni princip
Međutim Sud BiH je u toj presudi utvrdio opći ustavni princip, koji se odnosi na sve institucije u Bosni i Hercegovoni, a ne samo na Dom naroda.
Tj. taj princip govori o tome da konstitutivni narodi moraju imati političku reprezentaciju koja odražava njihovu demokratsku volju. Ovaj princip je ustavni standard, koji se mora poštivati.
Sud BiH kroz svoje presude tumači odredbe zakona, a Ustavni sud tumači odredbe Ustava, te njegove presude su konačne i pravno obvezujuće za sve sudove, pa i Sud B i H. Ustavni sud već je u nekoliko presuda naglasio zabranu zlouporabe prava. Naime, nije zabranjeno da netko nekada i promijeni nacionalno izjašnjenje, ali ako je netko (u ovom slučaju Kovačević) već mijenjao nacionalno izjašnjenje prema potrebama date funkcije, onda je to instrument za političku manipulaciju i majorizaciju konstitutivnog naroda.
Komšićev pijun Slaven Kovačević
Ekletantan primjer je Komšićev pijun Slaven Kovačević, koji se prema pisanju medija najprije izjašnjavao kao Srbin jer su mu navodno svi preci bili Srbi, pa je onda izjasnio se kao Hrvat, a nakon toga se izjasnio kao “Ostali”. Tako je i izgubio spor pred Međunarodnim sudom, jer se žalio da kao “Ostali” nema mogućnost da bude biran za člana Predsjedništva BiH.
A onda su se nakon proteka nekoliko mjeseci od te presude neki “bošnjački umovi” su isplanirali kako bi ponovo mogli osujetiti pravo Hrvata na izbor hrvatskog člana Predsjednistva. Konačno dokaz kako su se izjasnili postoji u statističkim listama u Zavodu za stastistiku B i H, i to je trebala provjeriti CIK. Jer tumačenje kako se netko može izjasniti nacionalno kako hoce, nije sukladno ni statističkim popisima od kojih popisa narodi crpe svoja prava i to u postotcima koji su navedeni u popisnim listama.
Nadalje Trlin govori o ESLjP (Sejdic -Finci, Zornic, Pilav, Slaku). Međutim, ESLjP štiti prava pojedinca i ne priznaje kolektivna prava naroda, ali ESLjP ne ukida ustavne odredbe kontitutivnosti naroda.
Dakle, Ustav B i H ima primat u unutarnjem pravnom poretku tj. ESLjP ne derogira ustavne odredbe o konstitutivnosti naroda.
Fenix-magazin/IK/Estera Horvat
