Političari i gospodarstvenici u Njemačkoj zalažu se za produljenje radnog vijeka kako bi se rasteretio mirovinski sustav. Prema rezultatima ankete koja je provedena u ime sindikata IG Metall, većina stanovnika Njemačke ne želi raditi duže od 63. godine.
Političari i ekonomisti ne umaraju se od davanja novih prijedloga za mirovine u Njemačkoj. Ističu se demografski problemi: ljudi su sve stariji, a baby boom generacija odlazi u mirovinu. Sve manje zaposlenih financira sve više umirovljenika.
Stoga političari, ekonomisti i poslodavci predlažu kasniji odlazak u mirovinu. Ovaj zahtjev ne može prihvatiti većina građana. To sada pokazuje istraživanje instituta za istraživanje mišljenja Verian koje je provedeno u ime IG Metalla. Samo manjina želi raditi duže od planiranog, navode njemački mediji.
Odlazak u mirovinu sa 63 godine: Većina Nijemaca želi prijevremenu mirovinu
Međutim, većina od 51 posto ispitanih neumirovljenika izjavilo je da bi željeli raditi do svoje 60. do 63. godine. Čak 11 posto želi raditi najviše do 60. godine. Za dobnu mirovinu od 64 do 67 godina bilo je 27 posto. Samo tri posto želi raditi do svoje 68. godine.
Mirovina bez odbitaka nakon 45 godina uplaćivanja doprinosa također je naišla na jasno odobravanje anketiranih. Za nju je bilo 93 posto.
Model se kolokvijalno naziva “umirovljenje sa 63 godine”, u kojem radnici koji su uplatili 45 godina staža mogu otići u mirovinu prije 67. godine. Za sve rođene prije 1953. to su zapravo bile 63 godine, no sada se dob za ulazak postupno povećava na 65 godina.
Prema anketi, većina ispitanih radnika ne vjeruje da će uz sadašnje uvjete rada moći raditi do 67. godine. Nešto manje od polovice (44 posto) može to zamisliti, ali samo 13 posto njih kaže da “definitivno” može.
Anketa o mirovinama: Nijemci žele veće mirovine – i spremni su to platiti
Stručnjaci opetovano upozoravaju na povećanje mirovinskih doprinosa. Semafor koalicija je stoga u mirovinskom paketu II predvidjela takozvanu generacijsku mirovinu kako bi na tržište kapitala uložila oko deset milijardi eura i rasteretila uplatitelje dohotka.
Ipak, većina od 67 posto ispitanih smatra da bi mirovina trebala porasti iznad zajamčenih 48 posto, čak i ako to znači nešto veće doprinose. Samo devet posto reklo je da bi trebalo smanjiti kako bi doprinosi dugoročno ostali stabilni. Kako navode mediji, 13 posto nije bilo sigurno.
U anketi je 29 posto radnika također bilo spremno dobrovoljno dodatno uplaćivati doprinose u zakonsko mirovinsko osiguranje. 41 posto načelno bi to bilo spremno učiniti ako im poslodavac plaća polovicu. Za 28 posto to ne dolazi u obzir.
“Želje ljudi i realnost svijeta rada govore drugačijim jezikom od onih ekonomista i političara koji odgovor na demografske promjene vide u masovnoj aktivaciji starijih osoba za rad”, rekao je član uprave IG Metalla za njemačke medije.
Fenix-magazin/SČ
