Knjigu Marka Marulića “Judita – Izdanje u spomen petstote obljetnice prvotiska”, koju je priredio Bratislav Lučin objavili su u knjižnici Posebnih izdanja Matica hrvatska i Književni krug Split – Marulianum.
Priređivač knjige u predgovoru ističe kako je pojava prvotiska Marulićeve Judite za hrvatsku književnost i kulturu neobično važan događaj i ako ga promotrimo iz kulturnog obzora onog vremena, i ako iz današnjice gledamo na njegovo značenje u proteklih pet stoljeća.
Kada je u ljeto 1521. u Veneciji otisnuta, Judita u tom svjetskom sjedištu tiskarstava i knjižarstva vjerojatno nije privukla gotovo nikakvu pozornost izvan uskoga kruga onih koji su se trudili oko njezina nastanka, napominje Lučin.
Ocjenjuje kako nije čudo što je bilo tako jer joj tekst nije bio na latinskom ili talijanskom, jezicima koji su tada dominirali u mletačkom tiskarstvu i kulturi uopće, a nevelika opsegom (76 stranica) i jednostavna grafičkom opremom, nije se nimalo isticala među više od 150 naslova što su samo te godine objavljeni u gradu na lagunama.
Zato je, smatra, na istočnoj obali Jadrana – ponajprije u Marulićevu rodnom Splitu, a ubrzo i šire – dolazak tog skromnog sveska značio nesvakidašnju novost i jedinstven događaj.
Po Lučinovim riječima iznimna važnost prvotiska temelji se u isprepletenoj i neodjeljivo povezanoj argumentaciji, na njegovu pismu, jeziku i, osobito, književnom statusu.
Naglašava kako je Judita prije svega jedna od prvih knjiga na narodnom jeziku koje su tiskane latinicom, a ne glagoljicom ili ćirilicom te dodaje kako je ona prvo tiskano autorsko književno djelo na hrvatskom jeziku.
Ocjenjuje kako Judita nije tek knjiga stihova, nego prvi autorski ep hrvatske književnosti ispjevan na hrvatskom jeziku.
“Taj podatak punu vrijednost zadobiva kad se zna da se u dugom razdoblju od antike pa do kraja klasicizma ep cijenio kao najuglednija književna vrsta”, piše Lučin i dodaje kako je Marulić afirmacijom autorskog identiteta, potvrdom pjesničkog stvaranja na vernakularu i izborom elitnog žanra Juditom znatno pridonio nastupu renesanse u hrvatskoj književnosti.
Judita se sastoji od šest pjevanja simetričnoga rasporeda građe i ukupno 2126 dvostruko rimovanih dvanaesteraca s prenesenom rimom. Marulić ju je napisao 1501. godine, a objavljena je 1521. i za njegova života još dva puta je tiskana u samo 18 mjeseci. Zapažena je i izvan hrvatskih granica i prevedena na mnoge svjetske jezike.
Ep prati biblijsku pripovijest o udovici Juditi koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju. Povijesne analize Marulićevo djelo tumače kao alegorijski spjev u kojem je prikazana turska opsada Splita.
Marko Marulić (Split, 1450.-1524.) je bio pjesnik i prozni pisac “otac hrvatske književnosti”, tvorac prvog epa na hrvatskome jeziku, kanonski pisac kršćanske književnosti i književnosti europskoga humanizma.
Fenix-magazin/SIM/Hina
