Gradska knjižnica Vukovar i ove godine uključuje u obilježavanje Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991.-2022. s 18. novinarsko – književničkim susretom „Grad to ste vi!“ u spomen na novinara i urednika Hrvatskog radio Vukovara, ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića.
Susret će se održati u četvrtak 17. studenoga 2022. godine s početkom u 12:00 sati u Gradskoj knjižnici Vukovar (Trg Republike Hrvatske 4/1). U okviru susreta održat će se tematski razgovor pod nazivom “Pogled izvana – glas hrvatskog iseljeništva za Vukovar”, događaj će pratiti i izložba “Foreign Press Bureau”.
U tematskom razgovoru sudjeluju dr.sc. Ivan Tepeš, Silvio Jergović i Mirko Volarević.
Ovogodišnji program održava se u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika – podružnica Vukovar te tradicionalno s osnivačima manifestacije: Hrvatski radio Vukovar, Hrvatsko novinarsko društvo, Društvo hrvatskih književnika i Gradska knjižnice Vukovar.
Susret je utemeljen 2005. godine kao manifestacija koja na najprimjereniji način želi sačuvati uspomenu na novinara, ratnog izvjestitelja i književnika Sinišu Glavaševića te na sve žrtve u Domovinskom ratu i sačuvati ih od zaborava s plemenitim ciljem da se sličan zločin nikad i nigdje ne ponovi. Osobit naglasak daje se na dimenziju zločina na Ovčari koji se dogodio 20. studenog 1991. godine i sve njegove žrtve.
O izložbi Foreign Press Bureau
Foreign Press Bureau osnovan je u Zagrebu u kolovozu 1991. godine kako bi se stranim novinarima olakšalo istinito informiranje međunarodne javnosti o agresiji na Hrvatsku, a kasnije i na BiH. U početku je imao zagrebački ured u Ministarstvu informiranja, a zatim se preselio u Hotel Intercontinental, današnji Westin, u kojem je bila smještena većina stranih novinara. Osnovani su i terenski uredi koji su bili postavljeni na ključnim lokacijama uza zone sukoba u Hrvatskoj (Osijek, Vinkovci, Slavonski Brod, Split, Zadar, Dubrovnik, Imotski) a kasnije i u Bosni i Hercegovini (Mostar, Međugorje, Tuzla, Vitez, Sarajevo, Kiseljak, Orašje). Važno je naglasiti da su djelatnici i volonteri FPB-a bili većinom mladi ljudi iz iseljeništva koji nisu imali novinarskog ni vojnog iskustva nego samo želju pomoći svojoj domovini ili domovini svojih predaka u ratu protiv agresora.
Budući da nije bilo infrastrukture i sustava, moralo se početi od nule. Isprva su to bili uglavnom prijevodi Hininih vijesti, no ubrzo je počelo pisanje autorskih izvješća, dokumentiranje, pratnja novinara na bojišnicu te specifični prijevodi (izvješća o pojedinim važnim događajima), organizacije press konferencija za strane izvjestitelje i intervjua. Uveden je individualni rad s novinarima, ali i vršila njihova registracija, provjera i izdavale press iskaznice. Pružale su se usluge vođenja novinara na bojišnice, u razorena sela, prevođenje, prikupljala se dokumentacija, izrađivali se opisi događaja, prikupljala svjedočenja i snimke. Uredi su u svojemu radu izbjegli zamku jeftine propagande i služili su se isključivo nepobitnim činjenicama. Među stranim novinarima stekli su ugled zbog pouzdanosti i objektivnosti, što je bio i ostao najveći kapital FPB-a. Kasnije su vrlo dobri kontakti i suradnja djelomice ostvareni i s promatračima Europske zajednice, mirovnim snagama UN-a, Međunarodni komitet Crvenog križa, međunarodnim istražiteljima ratnih zločina (Bassiounijeva komisija i Haški sud) te raznim humanitarnim udrugama i udrugama za zaštitu ljudskih prava.
POMOĆ IZ SAD-A, KANADE, AUSTRALIJE…
FPB je počeo raditi zahvaljujući nesebičnom zalaganju i upornosti istinskih hrvatskih domoljuba iz iseljeništva i domovine. Hrvatsko-američka udruga (Croatian-American Association-CAA) i podružnice Hrvatskog informativnog centra (HIC-a) u SAD-u i Kanadi angažirali su bivšeg američkog časnika Pat Mackleyja da pomogne u medijskoj deblokadi istine o ratu u Hrvatskoj. Sa svojim vojničkim i novinarskim backgroundom Pat se pokazao odličnim izborom za pomoć pri formiranju FPB-a i organizaciji njihova rada. U listopadu 1990. angažirana je uz potporu Hrvata u Vancouveru agencija Consensus Communications Ine čija je vlasnica Laura Vandriel sastavila priručnik za rad HIC-a i urede FPB-a. Dragan Lozančić iz SAD-a bio je glavni voditelj i koordinator Foreign Press Bureau.
U tim početnim aktivnostima veliku ulogu odigrale su podružnice HIC-a u Kanadi (Toronto i Vancouver) i u SAD-u (Cleveland) te udruga poslovnih ljudi Croatian-American Association (CAA) pod vodstvom Ilije Letice. U Australiji su podružnice HIC-a djelovale u Sydneyu i Melbourneu.
Jedan od najvećih uspjeha FPB-a, koji je možda bio prekretnica u medijskom izvještavanju iz Hrvatske, bilo je vođenje američkoga kongresnika Franka McCloskeya u Voćin. Igrom slučaja kongresnik McCloskey je bio jedan od prvih svjedoka monstruoznoga masakra hrvatskoga civilnog stanovništva u Voćinu koji su počinile srpske snage. McCloskey je izjavio da je to bio presudan trenutak koji ga je potaknuo na aktiviranje u zaustavljanju srpske agresije na Hrvatsku, a zatim i na BiH. Tijekom Domovinskoga rata i rata u BiH osoblje FPB-a stalno je riskiralo svoje živote izvještavajući samostalno i prateći strane ekipe. Ne zaboravimo da je 1991. ubijeno 18 novinara koji su o ratu izvješćivali s terena. Djelokrug FPB-ovaca pokrivao je sva bojišta Domovinskoga rata, od Vukovara do Prevlake, kao i mnoga mjesta u BiH.
ZANIMLJIVOST iz rada FPB
U siječnju 1992. obitelj Maglica iz kalifornijske podružnice CAA-a darovala je FPB-u dva automobila i 50.000 baterijskih svjetiljki Mag Lite, kakve je koristila američka vojska u Pustinjskoj oluji, koje je FPB raspodijelio braniteljima na bojištima u Hrvatskoj, od Nuštra do Dubrovnika. Ante Beljo, bivši pomoćnik ministra informiranja i voditelj Hrvatskoga informativnog centra: “Većina ovih ljudi iz iseljeništva tada su imali 19 do 25 godina, završene fakultete te, znanje stranih jezika i odlučili su doći u Hrvatsku pomoći koliko i kako mogu. Neki su ostali nekoliko mjeseci, neki nekoliko godina te riskirajući svoje živote pratili strane novinare kao vodiči i prevoditelji i na same prve crte bojišnice.”
Međunarodni press centar Osijek koji je djelovao u sastavu FPB-a organizirao je stotinjak press konferencija za domaće i strane medije, a svakako su najpoznatije dvije telefonske press konferencije s Vukovarom koje su organizirane sa Sinišom Glavaševićem (fotografija s naslovnice kataloga).
Osječki ured FPB-a često je organizirao tiskovne konferencije za medije u kojima je putem telefona prenosio uživo, iz opkoljenog Vukovara, izjave poznatog novinara s Radio Vukovara Siniše Glavaševića (fotografija s naslovnice kataloga). Tako je organizirao i zadnju tiskovnu konferenciju sa Sinišom Glavaševićem neposredno pred okupaciju Vukovara.
Neke od poznatih osoba koje su djelovale u FPB:
Ante Beljo, povratnik iz Canade, bivši saborski zastupnik i pomoćnik ministra informiranja te voditelj Hrvatskoga informativnog centra, Dragan Lozančić, povratnik iz SAD-a, šef FPB-a 90-ih, bivši ravnatelj SOA-e, danas savjetnik u Uredu Predsjednika RH; Davor Ivo Stier, povratnik iz Argentine, volonter FPB-a, bivši ministar vanjskih i europskih poslova RH, danas saborski zastupnik, pok. Domagoj Ante Petrić, povratnik iz Argentine, bivši pomoćnik ministra za informiranje i zamjenik ravnatelja HMI, Vice John Batarelo, povratnik iz Australije, poznati aktivist i predsjednik udruge Vigilare; Damir Vucić, povratnik iz SAD-a, bivši izvršni direktor AmCham u Hrvatskoj…
Od domaćih snaga treba spomenuti PR stručnjaka Krešimira Macana, bivšu glasnogovornicu u Uredu PRH i MVEP, a sada veleposlanicu Danijelu Barišić; šeficu protokola u Uredu PRH Tinu Todtling, bivšeg diplomata i ravnatelja CERP-a Mirka Volarevića, splitskog sociologa dr. Mirku Petrića, EU veleposlanicu Romanu Vlahutin…
Ante Beljo: “Većina ovih ljudi iz iseljeništva tada su imali 19 do 25 godina, završene fakultete, znanje stranih jezika i odlučili su doći u Hrvatsku pomoći koliko i kako mogu. Neki su ostali nekoliko mjeseci, neki nekoliko godina te riskirajući svoje živote pratili strane novinare kao vodiči i prevoditelji i na same prve crte bojišnice.”
Dragan Lozančić, šef FPB-a 90-ih prilikom simpozija o FPB: “Dva smo cilja imali organizirajući ovaj simpozij. Prvi cilj je ispričati ovu priču za koju se malo zna, kako bi ostala zabilježena u povijesti, a drugi cilj je da se na neki način zahvalimo svim ovim ljudima koji su dobrovoljno dali svoj doprinos Domovinskome ratu u sklopu Foreign Press Bureaua.”
Davor Ivo Stier: “Osim što se moralo braniti slobodu na terenu, u borbi protiv Miloševićeve agresije bilo je važno da i svijet ima tu informaciju i da može dobiti pravu sliku o agresiji na Hrvatsku. Tome su velik doprinos dali Foreign Press Bureau i Hrvatski informativni centar.”
Jack Vlasich, volonter FPB-a i HIC-a, danas 87-godišnjak: “Odmah sam se početkom rata uključio u HIC s gosp. Antom Beljom jer nisam mogao iz Australije mirno gledati patnju hrvatskoga naroda i morao sam doći pomoći. Došao sam na ovaj simpozij iskazati veliko poštovanje ovim ljudima na njihovu doprinosu u Domovinskome ratu i jako sam ponosan što sam bio mali dio ove priče.”
Fenix-magazin/MD/Ivana Rora
