Računica je zvučala jednostavno: generacija “Boomera” polako odlazi u mirovinu, a demografske promjene otvaraju izvrsne izglede za mlade generacije. No sada ekonomisti oglašavaju alarm. Oslabljeno tržište rada posebno teško pogađa generaciju Z.
Prema analizi Instituta za njemačko gospodarstvo (IW) u Kölnu, o kojoj je “Frankfurter Allgemeine Sonntagszeitung” (FAS) izvijestila unaprijed, nezaposlenost u dobnoj skupini od 15 do 24 godine porasla je za 29,3 posto između svibnja 2019. (prije pandemije) i svibnja 2025. U generaciji Boomera (55 do 64 godine), broj nezaposlenih porastao je za 20,7 posto u istom razdoblju. Sveukupno, nezaposlenost je u svim dobnim skupinama porasla za 26,5 posto.
„Kad tvrtke štede na osoblju, to obično čine tako da manje zapošljavaju nove ljude, a ne tako što otpuštaju postojeće zaposlenike“, izjavio je IW-stručnjak Alexander Burstedde za novine.
Kriza najviše pogađa mlade
Generacija Z obuhvaća osobe rođene između 1995. i 2010. godine – digitalno pismenu skupinu koja sada teži prema rukovodećim pozicijama.
No ta generacija suočava se s brojnim teškoćama. Pandemija ih je zatvorila u domove, a sveučilišni život preselio se na Zoom. Iako je korona iza nas, krize traju – od rata u Ukrajini do sukoba na Bliskom istoku. Uz to, sve veće stanarine prisiljavaju mnoge mlade da ostanu živjeti s roditeljima. Sada se dodatno pogoršavaju i izgledi za zaposlenje.
Obrtnički sektor ostaje stabilan
Još u veljači, Institut za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB) Savezne agencije za rad objavio je porazne brojke. Broj oglašenih radnih mjesta u posljednje tri godine smanjio se za više od trećine.
„Samo su velike tvrtke povećale broj oglasa za posao. Poduzeća s manje od 500 zaposlenih značajno su ih smanjila. U prvom kvartalu 2022. poduzeća s 20 do 49 zaposlenih oglasila su oko 372.000 radnih mjesta – u prvom kvartalu ove godine samo polovicu toga“, naveo je IAB.
Iznenađenje: sveučilišna diploma više nije jamstvo za posao
Još jedan trend iznenađuje: posjedovanje sveučilišne diplome više nije jamstvo za zapošljavanje. Među visokoobrazovanima, nezaposlenost je u proteklih šest godina porasla za 66 posto.
Zaključak Alexandera Bursteddea: „U mnogim obrtničkim zanimanjima postoje zaista dobre poslovne perspektive.“
Zanati i u kriznim vremenima ostaju čvrsta osnova za budućnost.
Fenix-magazin/IK
