Sve više ljudi iz Turske traži azil u Njemačkoj. Samo prošle godine bilo ih je 61.000, što je čak 765 posto više nego u 2023. godini.
U prva tri mjeseca 2024. godine 9.689 ljudi iz Turske podnijelo je „prvi“ zahtjev za azil u Njemačkoj. To znači da je Turska gotovo izjednačena brojem s zahtjeva tražitelja azila iz Afganistana čiji građani su podnijeli 9.772 inicijalne prijave te građana Sirije koji po useljeničkoj statistici bilježe 19.687 zahtjeva, prenosi Focus online.
Stvari su nedavno izgledale sasvim drugačije: u cijeloj 2021. godini ukupno je samo 7.067 osoba s turskim državljanstvom podnijelo prvi zahtjev za azil. Sljedeće godine bilo je već 23.938 ljudi. U 2023. razvoj je dosegao vrhunac: 61.181 muškarac i žena iz Turske poželjeli su azil u Njemačkoj – povećanje od 765 posto u odnosu na 2021. godinu, prenosi Focus podatke Saveznog ureda za migracije i izbjeglice (BAMF) koji predviđa da će se sličan trend nastaviti i u ovoj godini.
Loše gospodarsko stanje
Glavni razlog bijega Turaka iz Turske je „napeta“ ekonomska situacija u Turskoj u kojoj je travnju inflacija porasla na najvišu razinu u više od godinu dana. Potrošačke cijene u prosjeku su porasle za gotovo 70 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Voće, povrće i meso mnogima su postali nedostupni, a skočile su i cijene usluga, zdravlja i prijevoza. Zbog nezadovoljstva kursom predsjednika Erdogana i nedostatka pozitivnih izgleda za budućnost, sve više Turaka pakira kofere i seli u Njemačku.
Ali njihove šanse za dobivanje azil su male. Ukupna stopa zaštite – odnosno priznavanje statusa osobe s pravom na azil nedavno je bila samo 8,4 posto. Skoro 60 posto zahtjeva za azil je odbijeno, objavio je BAMF na upit FOKUS-a.
Od 31. ožujka 2024. godine, prema podacima Središnjeg registra stranaca, ukupno 14.275 osoba turske nacionalnosti moralo je napustiti državu, od čega 11.499 osoba s tolerantnim statusom i 2.776 bez tolerantnog statusa. U normalnim okolnostima ti bi ljudi ponovno morali napustiti Njemačku. Ali broj deportacija je na vrlo niskoj razini. U prvom tromjesečju 2024. čak 450 Turaka koji su morali napustiti zemlju nije vraćeno u svoju domovinu.
Apsurd je to kada se uzmete u obzir da je kancelar Olaf Scholz (SPD) u listopadu 2023. izjavio da oni koji nemaju pravo ostati u Njemačkoj moraju “konačno biti deportirani u velikim razmjerima”. Nedugo zatim, tijekom posjeta Berlinu, izravno je pozvao turskog predsjednika Erdogana da brže prima natrag odbijene tražitelje azila iz Turske. Ali, to se nije događalo. Vlada u Ankari pokazala je slabu volju za suradnju. Sunarodnjacima koji često dolaze u Njemačku bez osobnih dokumenata ne izdaju se zamjenski dokumenti i time im je onemogućen povratak u Tursku. Uobičajena deportacija redovnim letom također se ne prihvaća.
“Erdogan otvoreno gazi njemačke interese”
“Erdogan otvoreno gazi legitimne njemačke interese, a „semaforska vlada to trpi”, kritizirao je Alexander Throm, glasnogovornik za unutarnju politiku zastupničkog kluba CDU/CSU, u intervjuu za FOKUS online.
“Turska je prema međunarodnom pravu obvezna primiti natrag svoje državljane. Ona tu dužnost krši svaki dan – Erdogan pokazuje cijelom svijetu koliko malo poštovanja ima prema Njemačkoj”, kaže Throm i dodaje kako Erdogan ovisi o Njemačkoj, primjerice u gospodarstvu, zračnom prometu ili turizmu. “Semafor koalicija imao dovoljno poluge da traži suradnju. Umjesto toga, kancelar Olaf Scholz i njegova vlada ostaju neaktivni”, tvrdi Throm.
-S naturalizacijom nakon tri godine i dvojnim državljanstvom, „semaforska“ vlada je stvorila najjači poticaj za ilegalno useljavanje u Njemačku. Dok druge europske države ograničavaju ilegalnu migraciju, “semafor“ otvara sve brave , kaže političar CDU-a Alexander Throm.
Fenix-magazin/SIM/FocusOnline
