Marlene Dietrich je bila jedna od najpoznatijih žena svijeta u svoje vrijeme, no posljednjih godina, dok je živjela u Parizu, gotovo je nitko nije vidio. Filmska ikona, koja je umrla prije 30 godina, 6. svibnja 1992., držala je podalje od sebe svoje najbliže.
Zašto je jedna od rijetkih svjetskih zvijezda iz Njemačke tako posebna do danas? A zašto je pred kraj života izbjegavala javnost?
– Stalno smo se javljali – rekla je jednom prilikom pjevačica Hildegard Knef. Jednom je dala znak Dietrihu da stane ispred njezina stana. Marlen ju je pozdravila mahnuvši navučenom zavjesom, prenosi “dpa”.
Ime “Marlene Dietrich” još uvijek nosi mnoge legende. Za neke je seks simbol, glumica i pjevačica (“Od glave do pete bila sam sazdana od ljubavi.”). Ne znaju svi da je u Drugom svjetskom ratu svojim nastupima pokolebala američke vojnike. Na dan kada je umrla imala je gotovo stoljeće iza sebe.
Što je bila Marlene Dietrich, svatko mora otkriti sam, kaže kulturološka istraživačica Silke Ronneburg, koja vodi svoju ostavštinu u njemačkoj kinoteci u Berlinu. – Na primjer, palo mi je na pamet da je ljudi koji ne poznaju njezinu filmsku povijest doživljavaju kao modnog uzora. I zbog “Marlen” hlača – širokih, ravnog kroja.
No, Dietrich je bila prepoznata i kao zvijezda u muškoj odjeći, dodaje Roneburg – u Berlinu 1920-ih to više nije bio tabu, ali je upravo ona pogurala trend u svijetu.
Na jednoj premijeri u Parizu 1933. nosila je odijelo od tvida s kravatom i beretku. Francuskinjama je bilo zabranjeno nositi hlače vani, osim ako ne voze ili ne voze bicikl. – Bio je to skandal.
Bila je vrlo nijansirana osoba, kaže Roneburg.
“Iskreno, nije baš najbolje pjevala, a kao glumica imala je neka ograničenja. Ali sve što je radila, dovela je do savršenstva.” Imala je tu sklonost ka savršenstvu, disciplini, a znala je i vladati porocima. “Zapravo se uplašila kada je došla u studio na fotografiranje. A kad bi došla, odmah bi podijelila upute.”
Do kraja se trudila držati stvari pod kontrolom u svom dobrovoljnom progonstvu u pariškom stanu. “Budući da je toliko radila na svom imidžu i napravila brend ‘Marlen’, nije ga htjela skratiti u starosti”, rekao je Roneburg. A imidž su gradili brojni nastupi.
Rođena u Berlinu, u današnjem dijelu grada Schöneberga, Marlene Dietrich postala je poznata nakon filma “Plavi anđeo” (Der Blaue Engel) 1930. U tajicama i cilindrima glumila je pjevačicu koja flertuje s profesorom.
Dokumentarni film “Marlene Dietrich – njena vlastita pjesma” koji je napravio njezin unuk J. David Riva govori o preseljenju u Ameriku.
Dolazak nacionalsocijalista na vlast zakomplicirao je njezin odnos prema Njemačkoj. Tijekom rata nastupala je za američke vojnike, a to poglavlje ju je pratilo i kad je nastupio mir. Na internetu možete vidjeti sjajne videe na kojima ga možete vidjeti kako pjeva antiratnu pjesmu “Reci mi gdje je cvijeće” (“Sag ‘mir, wo die Blumen sind”).
Kasnije je nastupala s Billyjem Wilderom i Davidom Bowiejem.
Kad kažete “Dietrich” – znali ste o kome se radi i to ime je bilo simbol jedne ere. S današnjim divama to baš i ne ide. “Kardashian?” Ne možete točno znati što znače.
Nakon desetljeća javnog života, Marlene Dietrich je otišla u mirovinu, nakon prometne nesreće u Australiji. Montaigne Avenue 12, to je bila njezina posljednja adresa u lijepom osmom pariškom arondismanu.
Dietrich je voljela Pariz i njezino skrovište. Napustila je svijet na četvrtom katu luksuzne zgrade. Između 1977. i 1992. rijetko je izlazila iz stana, kako je napisala njezina bivša tajnica Norma Bosquet u svojoj knjizi “Marlene Dietrich: Les derniers secrets” (Posljednja tajna).
Radijski novinar Louis Boson bio je među rijetkima kojima je Dietrich dopuštala posjet. Imao je ključ od stana i za nju je završavao razne svakodnevne stvari.
Bozon (87) joj je prijatelj više od 30 godina, a 2012. napisao je knjigu “Zdravo, anđele moj, Marlen ovdje” (“Allô mon ange, c’est Marlène”), prema riječima kojima ga je pozdravljala kad bi se čuli telefonom.
Stan se, kako je opisao, sastojao od jednog velikog dnevnog boravka s dva klavira, zatim male, ali dobro opremljene kuhinje. Prije nego što je napustila svijet, Dietrich je voljela kuhati, posebno za svoje prijatelje. Hildegard Knef je za svoju prijateljicu rekla da je bila jako brižna – brinula se o njoj iako nikad nije bila majka.
Spavaonicu je uredila tako da je u njoj mogla živjeti. Ispod pomoćnog stola bilo je pića, poput viskija, a ona bi pila cijelu bocu dnevno, kako je jednom rekla bivša tajnica. Ostavština uključuje jednu hvataljku i stotine knjiga.
Pokraj kreveta su invalidska kolica, televizor i telefon – najvažnija stvar pred kraj Dietrichina života i njezina jedina povezanost s vanjskim svijetom. “Beskrajno je telefonirala i računi su na kraju bili astronomski”, rekla je kulturološka istraživačica Silke Ronneburg.
Prema mišljenju tajnice, Dietrich je sebi oduzela život velikom količinom tableta za spavanje.
Fenix-magazin/SIM/ „dpa“
