Trenutno se u Njemačkoj vode emocionalne rasprave o temi rada, jer gospodarstvo zemlje posustaje. Dok savezni kancelar Friedrich Merz (CDU) i čelnici gospodarskih udruženja zahtijevaju da građani rade više, mnogi ljudi koji već sada naporno rade ne mogu si priuštiti visoki životni standard.
Mnogi se pritom pitaju kojem društvenom sloju zapravo pripadaju – i od kada se netko smatra dijelom takozvane „niže klase“. Najnoviji podaci sada pokazuju koliko su ukupno zarađivali donjih 10 posto stanovništva u Njemačkoj.
Kada netko pripada nižem sloju?
Novac igra važnu ulogu za većinu građana. Pritom se ne radi samo o materijalnim stvarima, već prije svega o osnovnim troškovima poput režija koje se moraju redovno plaćati. Mnoge zaposlenike zanima koliki prihod imaju pripadnici višeg društvenog sloja u Njemačkoj. No, što je s onima koji žive na rubu siromaštva? S kolikim godišnjim prihodom netko pripada nižem sloju?
Prema podacima Saveznog statističkog ureda (Destatis), srednja bruto godišnja zarada u Njemačkoj 2024. iznosila je 52.159 eura, uključujući i dodatne isplate. To znači da je polovica zaposlenih zaradila jednako ili više od tog iznosa, dok je druga polovica zarađivala manje. Destatis je ove podatke dodatno raščlanio i objavio pregled bruto godišnjih zarada po društvenim slojevima:
Društveni slojevi u Njemačkoj – Bruto godišnja zarada u 2024.
| Viša klasa | 213.286 Euro |
| Srednja klasa | 52.159 Euro |
| Niža klasa | 32.526 Euro |
Prema podacima Destatisa, najviših 1% zaposlenih s punim radnim vremenom zarađivalo je 2024. bruto 213.286 eura ili više, što je otprilike četiri puta više od srednje zarade. S druge strane, donjih 10%, dakle takozvana „niža klasa“, zarađivalo je 32.526 eura bruto ili manje.
Koliki je mjesečni prihod zaposlenih iz niže klase?
Ovi se podaci mogu dodatno konkretizirati. Analiza Zaklade Bertelsmann pokazala je, primjerice, da samci s mjesečnim prihodom manjim od 1.500 eura pripadaju donjem sloju po visini prihoda. Ova se analiza odnosi isključivo na samce, dok za obitelji vrijede drugačije vrijednosti jer se u kućanstvu troškovi dijele, kako izvještavaju njemački mediji.
Kada se točno smatra da je netko siromašan u Njemačkoj, to je precizno definirano. Jedan od pokazatelja je tzv. granica siromaštva. Prema toj definiciji, siromašnim se smatra onaj tko zarađuje 60% ili manje od srednjeg dohotka u zemlji. Pritom se u obzir uzimaju i socijalna primanja. Također, važan je broj osoba koje žive u kućanstvu, objašnjava Familie.de.
Fenix-magazin/DP/MMD
