Hrvatsku i Španjolsku vežu duge povijesne, kulturne, pomorske veze i pripadnost mediteranskom krugu, rekli su na svečanoj večeri u Zagrebu predsjednik Zoran Milanović i kralj Filip VI. pri čemu su posebno pozdravili suradnju u znanosti i energetici.
Posjet španjolskog kraljevskog para obilježava 30 godina uspostave diplomatskih odnosa, a dobar temelj za njihovo jačanje je lanjsko uključivanje Hrvatske u proces MED, kao organizaciju za suočavanje s globalnim pitanjima od migracija, klimatskih promjena do sigurnosti, rekao je Milanović.
U zdravici na svečanoj večeri koju su predsjednik Zoran Milanović i prva dama Sanja Musić Milanović pripredili za kraljevski par Filip VI. hvalio je ljepote i raznolikost Hrvatske.
“Vjerojatno je malo zemalja poput Hrvatske, s raznolikošću koju joj daje trostruki identitet zbog njezine orijentiranosti u tri smjera: prema Srednjoj i Jugoistočnoj Europi i Jadranu. Niti jedna druga europska država ne može se pohvaliti riječnim lukama na Dunavu i morskim lukama, poput Rijeke i Pule, koje su od povijesnog značaja za Mediteran”, kazao je Filip VI u zdravici na svečanoj .
Povijesne veze
U zdravicama su obojica inzistirala na pripadnosti mediteranskom krugu, pri čemu je predsjednik Milanović podsjetio na povijesne, pomorske, vojne, kulturološke veze s naglaskom na dio povijesti u kojoj su dvije zemlje bile pod zajedničkom krunom te na izuzetnu diplomatsku važnost Dubrovnika koji je pomogao u oslobađanju španjolske vojne posade iz Herceg Novog.
“Hrvatski pomorci i redovnici služili su španjolskoj kruni u prošlosti, u sredinama koje su bile veoma udaljene jedna od druge, poput Lepantskog zaljeva ili Latinske Amerike”, kazao je i kralj Filip VI.
Hrvatska je sa Španjolskom slavila u bitci kod Lepanta, ali i pretrpjela posljedice poraza “nepobjedive Armade” 1588., rekao je Milanović.
“Pritom je Dubrovnik izgubio gotovo četvrtinu svoje flote – od čega se nikada nije u potpunosti oporavio”, rekao je hrvatski predsjednik.
Projekt IFMIF-DONES
Posjet španjolskog kraljevskog para Hrvatskoj obilježit će važna znanstvena dimenzija, suradnja dviju zemalja, kao partnera, u istraživanju nuklearne fuzije.
“Zajednički projekt IFMIF-DONES, na čijem ćemo formalnom potpisivanju, gospodine Predsjedniče, sutra zajedno prisustvovati, predstavlja sam vrhunac našeg posjeta. Španjolsko-hrvatska suradnja na ovom području otvorit će nove perspektive samodostatnosti Europe čistom energijom”, rekao je španjolski kralj.
Potencijal za suradnju u turizmu
Ocijenio je da će skorašnji ulazak u eurozonu i schengenski prostor – kao što je slučaj i sa Španjolskom – staviti Hrvatsku u središte projekta europskih integracija.
Smatra da dvije mediteranske europske turističke velesile imaju više prilika za suradnju nego za konkurenciju.
“Konkurencija za povećanjem broja posjetitelja je relativna, budući da u Hrvatsku dolaze uglavnom turisti iz susjednih zemalja”, rekao je španjolski kralj.
“Zato je puno veći potencijal za suradnju u ovom sektoru” i uključuje rješavanje važnih pitanja kao što su njegova održivost u ovim neizvjesnim i promjenjivim okolnostima, nedostatak radne snage u sektoru koji je radno intenzivan, primjena umjetne inteligencije u određenim aspektima vezanima uz poboljšanje učinkovitosti, te ekološka osviještenost, među brojnim drugima, rekao je Filip VI.
Spomenuvši turizam, španjolski kralj je istaknuo da on i supruga “žele još jednom dati svu podršku i solidarnost vlastima i hrvatskom društvu povodom potresa koji su pretrpjeli 2020. godine, a čije su posljedice ovdje u Zagrebu još uvijek vidljive”.
Filip VI. je pozdravio ulazak Hrvatske u “Međunarodni savez za borbu protiv suše” koji je Španjolska promovirala zajedno sa Senegalom.
Prijateljstvo Plitvičkih jezera i parka prirode Lagunad de Ruidera
Mediteran, vrlo bogat bioraznolikošću i opasnosti je zbog učinaka klimatskih promjena, rekao je. “Zato je odlična vijest da je u ovoj godini došlo do uspostave prijateljstva Nacionalnog parka Plitvička jezera i Parka prirode Lagunas de Ruidera — jedinstvene formacije u svijetu sličnih karakteristika – s ciljem da, između ostalog, razmijene iskustva vezana uz očuvanje prirode, ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama i gospodarenje šumama.
Pozdravio je i što upravo španjolske tvrtke u Hrvatskoj ulažu i upravljaju vjetroelektranama, te isto planiraju napraviti u sektoru solarne energije.
“Energetski izazov jedan je od najvećih s kojima se čovječanstvo suočava, posebno Europa, budući da je njezina energetska ovisnost dovodi u položaj ranjivosti, poput situacije koju trenutno živimo zbog ruske agresije na Ukrajinu.
Fenix-magazin/SIM/Hina
