Pad imunizacije i potreba za dodatnim booster-cjepivom ponovno izazivaju sumnju u učinkovitost cjepiva. Pogrešno! Najvažnija stvar kod cijepljena je zaštita od teškog toka bolesti, piše DW.
Trebam li se cijepiti ili ne? Liječnici su složni: Da, definitivno! Evo najvažnijih argumenata:
Cijepljenje štiti od infekcija bez obzira na nove varijante virusa
Prema navodima američkog Zdravstvenog zavoda CDC i Instituta Robert Koch (RKI), zaštita od zaraze osoba cijepljenih mRNA cjepivom permanentno je iznosila 80 posto. S deltom, kao dominantnom i puno zaraznijom varijantom, procijenjena učinkovitost cijepljenja se smanjila i, prema RKI, iznosila je oko 66 posto u posljednja četiri tjedna. Ovo se odnosi na sve dobne skupine od 18 godina pa naviše.
U dobnoj skupini od 12 do 17 godina trenutna zaštita u prosjeku iznosi 90 posto. Brojke RKI, međutim, ne pokazuju razvijaju li djeca i adolescenti bolju zaštitu od korone ili su brojke u ovoj dobnoj skupini visoke jer im je tek nedavno dopušteno cijepljenje. Cijepljene osobe su još uvijek puno bolje zaštićene od infekcija delta sojem od necijepljenih. Kada je u pitanju varijanta omikron, još nema pouzdanih podataka.
Postoje naznake da koncentracija antitijela opada nakon šest do devet mjeseci. Dopunsko tzv. booster-cijepljenje pokazuje obećavajuće učinke. Studije, napravljene u Izraelu, pokazuju da treće cijepljenje pomaže u suzbijanju infekcije. Tamo je incidencija ponovno porasla u ljeto, iako je stopa cijepljenosti bila visoka. Tada se u Izraelu krenulo s trećom dozom. Sada je incidencijau ovoj zemlji opet ispod 50.
Cijepljenje štiti od teških bolesti, hospitalizacije i smrti
Čak i ako se zaštita od infekcije s vremenom smanji – zaštita od teškog toka bolesti ostaje. Istraživanje CDC-a pokazalo je da je rizik zaraze kod cijepljenih osam puta manji nego kod onih koji nisu cijepljeni. Također je 25 puta manja vjerojatnost da će cijepljene osobe morati otići u bolnicu ili umrijeti.
Do sličnih zaključaka dolazi i Institut Robert Koch. Samo 0,37 posto cijepljenih završilo je na odjelu za intenzivnu njegu. Postotak zaštite od teškog toka bolesti je 92 posto. Da je kvota cijepljenih u Njemačkoj niža, zdravstveni sustav bi odavno kolabirao.
Rizici od izbijanja bolesti veći su od rizika cijepljenja
Institut Paul Ehrlich procjenjuje da rizik od teških posljedica cijepljenja protiv SARS-CoV-2 iznosi 0,02 posto. Nasuprot tome, rizik od razvoja teških simptoma od COVID-19 kod osoba koje nisu cijepljene mnogo je veći: u prosjeku jedna od deset zaraženih osoba ima težak tok bolesti.
Zaražene osobe također riskiraju da obole od tzv. long COVID-a, odnosno dugoročnih posljedica preležne infekcije. Prema navodima Njemačkog društva za pneumologiju i respiratornu medicinu, 15 posto svih onih koji su preboljeli koronu ima long-COVID. Cijepljenje također može pružiti zaštitu od teških posljedica.
Smanjen rizik od dugotrajnog COVID-a
Budući da cijepljenje može spriječiti infekciju koronavirusom, ono u osnovi nudi i zaštitu od dugotrajnih posljedica COVID-a. Ujedno, oni koji se ne zaraze, ne mogu ni razviti ovaj sindrom. Inicijalne studije također su ispitale smanjuje li se rizik od dugotrajnog long-COVID-a cijepljenjem čak i u slučaju kada imunitet oslabi. Tu rezultati studije nisu sasvim jasni.
Istraživanje uz pomoć aplikacije u Velikoj Britaniji pokazalo je da je long-COVID gotovo 50 posto rjeđi među cijepljenima nego među necijepljenima. Slabost studije je, međutim, to što su sudionici sami unosili svoje simptome u aplikaciju, bez liječničkog pregleda. Osim toga, stariji ljudi i ljudi iz regija s niskim primanjima nisu bili dovoljno zastupljeni, a prijavljeno je i više žena nego muškaraca. Isto tako istraživači su operirali s podacima iz prve polovice 2021., kada delta još nije bila toliko česta – a omikron još nije bio poznat.
Jedna druga studija istraživača sa Sveučilišta Oxford pokazala je da se broj oboljelih od long-COVID-a nije značajno razlikovao između cijepljenih i necijepljenih ljudi. Međutim, studija se temelji na dokumentiranim zdravstvenim podacima. Ako su zaražene osobe imale samo blage simptome i nisu posjetile liječnika, nisu bile uključene u ovu studiju. Osim toga, znanstvenici su gledali samo podatke iz prve polovice 2021.
Postoji i znanstvena teorija zašto cijepljenje pomaže protiv long-COVID-a: Znanstvenici raspravljaju o fenomenu „rezervoara”. To znači da postoji mogućnost da tijelo tokom infekcije pohranjuje određenu količinu koronavirusa. Međutim, imunosni sustav cijepljenih osoba to može spriječiti. Moguće je i da delta varijanta kod cijepljenih ljudi dovede do učestalijih slučajeva long-COVID-a. Kod inficiranih delta varijantom na početku je prisutna veća opterećnost virusom, što virusu olakšava da stvori svojevrstan rezervoar koji dovodi do long-COVID-a.
Cijepljenje bi moglo pomoći onima koji imaju long-COVID
Podaci britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazuju da je prva doza cjepiva smanjila simptome kod oboljelih od long-COVID-a za 13 posto, a druga za daljnjih 9 posto. Međutim, nejasno je jesu li ti učinci trajni i jesu li simptomi nakon cijepljenja s vremenom potpuno nestali.
Cijepljeni štite necijepljene
Cijepljene osobe mogu se ne samo zaraziti sa SARS-CoV-2, već i prenositi zarazu. No cjepivo smanjuje prenosivost virusa. Istraživači pretpostavljaju da imunosni sustav virusno opterećenje može držati niskim i da cijepljene osobe zato ne izlučuju toliko virusnih čestica.
To je bilo jasno uočljivo kod dosadašnjih sojeva korone, ali ne i kod delta varijante. Studije su pokazale da cijepljeni i necijepljeni ljudi s delta varijantom imaju slično virusno opterećenje. Još uvijek nedostaju podaci za omikron.
Znači li to da su ljudi koji su cijepljeni i zaraženi deltom jednako zarazni kao i oni koji nisu?
U međuvremenu postoje studije koje se bave ovim pitanjem, ali većina njih su još nerecenzirani dokumenti – preprinti. Jedna od njih dolazi sa Sveučilišta Oxford. Studija je proučavala gotovo 150.000 kontakata proizašlih iz 100.000 slučajeva COVID-a 19, koji su bili mješavina cijepljenih i necijepljenih pojedinaca. S jedne strane, znanstvenici su ispitali koje skupine (cijepljene ili necijepljene) će najvjerojatnije prenijeti virus. Drugo, ispitali su jesu li cjepiva BioNTech/Pfizer ili AstraZeneca učinkovitija u smanjenju prijenosa virusa.
Rezultati su pokazali da su oba cjepiva smanjila prijenos delta soja, ali je cjepivo BioNTech/Pfizer bilo učinkovitije. Istraga je također pokazala da su osobe, koje su imale kontakt sa zaraženom osobom koja je bila cijepljenja, bile manje zarazne od onih koje su imale kontakt s necijepljenom zaraženom osobom.
Oni, koji su imali kontakt sa zaraženim koji je cijepljen cjepivom BioNTech/Pfizer imali su 65 posto manje šanse da budu pozitivni na COVID-19. Oni koji su imali kontakt s nekim zaraženim koji je cijepljen cjepivom AstraZeneca imali su 36 posto manje šanse da će biti pozitivni na COVID-19.
Kao i u prethodnim studijama, ovo istraživanje je također pokazalo da cijepljeni i necijepljeni ljudi imaju sličnu razinu virusa u svojim tijelima. Činjenica da je manje vjerojatno da će cijepljene osobe prenijeti virus mogla bi ukazivati na to da njihova tijela brže eliminiraju virus i da zbog toga mogu izlučivati manje zaraznih virusnih čestica.
Fenix-magazin/MMD/DW
