granica
Granica (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (MMD)

ŠTO ZA HRVATSKU ZNAČI ULAZAK U SCHENGENSKI PROSTOR?: Hrvatska je postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja

Predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović u četvrtak je istaknuo da je ulaskom u Schengenski prostor i eurozonu Hrvatska postigla dva najvažnija vanjskopolitička cilja zacrtana pristupanjem u EU, a o važnosti toga govori podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom lani iznosila 34,5 milijardi eura.

 

“Ulaskom Hrvatske u Schengenski prostor i eurozonu postigli smo dva najvažnija vanjskopolitička cilja koje smo zacrtali pristupanjem u Europsku uniju. Istovremeno, usvajanje zajedničke valute i ulazak u Schengen ujedno je i priključivanje samoj institucionalnoj jezgri EU koju čini 18 europskih država”, istaknuo je Burilović povodom odluke ministara unutarnjih poslova EU članica u četvrtak na sastanku u Bruxellesu da Hrvatska postaje 27. članica schengenskog prostora.

Za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se tako granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima prema EU zemljama, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.

Burilović je dodao da o važnosti ulaska govori i podatak da je robna razmjena sa Schengenskim prostorom u 2021. godini iznosila 34,5 milijardi eura, odnosno 73,9 posto ukupne hrvatske robne razmjene.

“U taj jedinstveni nadnacionalni prostor i propulzivno tržište koje broji gotovo 430 milijuna stanovnika, Hrvatska je prošle godine najviše izvezla električnih strojeva i opreme te mineralnih goriva i ulja što čini više od 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza u Schengen”, kazao je.

Nadalje, naveo je, u prijevozu roba i putnika Hrvatska će imati koristi prvenstveno zbog ukidanja graničnih kontrola prema našim susjedima Sloveniji i Mađarskoj, što će doprinijeti bržoj dopremi roba i nižoj cijeni prijevoza u međunarodnom prometu.

“Uz naše građane koji još jednostavnije putovati unutar granica Unije, najveći dobitnik svakako je turizam s obzirom da gosti iz europskih zemalja, čine naše najvažnije i najbogatije tržište”, zaključio je u svom komentaru povodom ulaska u Schengen i eurozonu.

HUP: Schengen i izbjegavanje dvostrukog oporezivanja sa SAD-om poticaj gospodarstvu

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ocijenila je u četvrtak da ulazak Hrvatske u schengenski prostor te potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a predstavljaju snažan poticaj hrvatskom gospodarstvu.

Jednoglasnom odlukom na sastanku ministara unutarnjih poslova država članica u četvrtak u Bruxellesu Hrvatska postaje 27. članica schengenskog prostora i za manje od mjesec dana, od 1. siječnja 2023., ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim graničnim prijelazima, a na proljeće, 26. ožujka 2023., u zračnim lukama.

“Potvrda ulaska Hrvatske u schengenski prostor snažan je poticaj daljnjem rastu hrvatskog gospodarstva. Uz pridruživanje Hrvatske eurozoni od 1. siječnja 2023. godine, odluka pristupanja u Schengen hrvatskom će poduzetništvu dati dodatne mogućnosti i prilike za snažnije poslovanje na jedinstvenom EU tržištu, kao i jednostavnije i brže poslovanje”, istaknuli su iz HUP-a.

Osim bržeg protoka roba, Hrvatskoj članstvo u Schengenu otvara mogućnost boljeg iskorištavanja postojeće cestovne infrastrukture, koja je na zavidnoj razini kao i geostrateškog položaja, a u smjeru razvoja regionalnog pa i europskog transportnog hub-a prema trećim zemljama, dodaju.

Osvrnuvši se i na jučerašnje potpisivanje Konvencije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između Hrvatske i SAD-a, koje su u Washingtonu potpisali Ministar financija Marko Primorac i podtajnik za gospodarski rast, energiju i okoliš u američkom State Departmentu Jose W. Fernandez, iz HUP-a su ocijenili da je to značajan iskorak u osnaživanju gospodarske suradnje dviju zemalja.

“Taj dugo očekivani sporazum dat će novi vjetar u leđa hrvatskim poduzetnicima, kojima je Amerika važno tržište te donijeti nove američke investicije u našu zemlju. Najveći potencijalni dobitnici su domaće djelatnosti u kojima je ključan intelektualni kapital: IT, farmacija, projektiranje, različite intelektualne usluge i sl. jer sada postaju još konkurentnije”, naveli su iz HUP-a.

Dodali su i da su američki investitori Hrvatsku do sada u nekim situacijama zaobilazili zbog dvostrukog oporezivanja, iako su drugi faktori za investicijsku odluku možda bili povoljniji, što je ovim sporazumom riješeno.

“Konkurentnost naših izvoznika u SAD, posebno IT sektora, porasti će zahvaljujući poreznom rasterećenju. Istovremenim ulaskom u Schengen i sporazumom sa SAD-om, američkim investitorima olakšava se ulazak na EU tržišta preko Hrvatske, kao jedne od četiri zemlje koja s SAD-om ima status global entry partnera”, istaknuli su iz HUP-a.

Sindikat policije: Ulazak u Schengen donosi brojne prednosti i izazove

Sindikat policije Hrvatske istaknuo je u četvrtak da će ulazak Hrvatske u Schengen donijeti brojne pozitivne prednosti za građane, ali i izazove policijskim službenicima jer ukidanje granica omogućuje lakše putovanje i komunikaciju građana, ali i kriminalaca.

Sindikat je u priopćenju pozdravio odluku ministara unutarnjih poslova država članica Europske unije o primanju Hrvatske u schengenski prostor.

„Vjerujemo kako će učinci ovog ulaska biti pozitivni za sve nas, a prije svega za građane koji će koristiti sve pozitivne prednosti života bez granica i slobodnog protoka ljudi, roba i kapitala”, navode sindikalci.

S druge strane, od 1 siječnja 2023. pred policijskim službenicima bit će novi izazovi.

„Europa bez granica omogućit će lakše putovanje i komunikaciju kriminalaca, ali Hrvatska je kroz pripreme za ulazak u Schengen pokazala da se s tim može uspješno nositi”, dodali su.

Sindikat tvrdi da su policajci spremni za sve izazove kako bi Hrvatska ostala sigurna zemlja u kojoj građani mirno žive.

Ulazak u Schengen sindikat vidi kao ulazak u obitelj europskih naroda, kojoj je Hrvatska uvijek pripadala, uključujući i vremena kada se nalazila u „nepovoljnim državnim okvirima”.

Fenix-magazin/SČ/Hina

Pogledajte drugo

NJEMAČKA: Ako vozite ovaj automobil, uskoro očekujete pismo

Volvo povlači gotovo 107.000 automobila u radionice diljem svijeta, od čega 7.000 u Njemačkoj. Razlog …