Tko želi štedjeti novac bez rizika, rado je posezao za štednom knjižicom – osobito u prošlosti. Ovaj klasični oblik štednje ne donosi visoke prinose, ali nudi fleksibilnost i pouzdanost: nema roka dospijeća i novac je u bilo kojem trenutku dostupan. No, to ipak nije uvijek tako.
Štedna knjižica se zove tako samo u štedionicama (Sparkassen). VR-banke je nazivaju „štednim računom” (Sparkonto), a Postbank koristi naziv „Sparcard”. Ipak, proizvod je u svim bankama u osnovi isti – uključujući i uvjete isplate.
Klijenti mjesečno mogu podići najviše 2.000 eura. Tko želi povući veće iznose ili cijelu ušteđevinu, mora raskinuti štednu knjižicu, a za to vrijedi otkazni rok od tri mjeseca.
Pravno se protiv ovih ograničenja ne može boriti – to je osnovna karakteristika štedne knjižice, na koju klijenti pristaju njenim otvaranjem.
Zaboravljene štedne knjižice: Sudski sporovi
U prošlosti su otkazi zaboravljenih štednih knjižica više puta završavali na sudu. Tako je 2020. jedna klijentica htjela raskinuti štedni ugovor koji je otvorila 1992. i posljednji put koristila 1997. Predala je neponištenu štednu knjižicu banci.
No, banka je tvrdila da je cjelokupni iznos u petoznamenkastom iznosu već isplaćen 1998. Njen suprug imao je punomoć i novac je prebačen u jednakim dijelovima na račune oboje supružnika.
Visoki pokrajinski sud u Karlsruheu odbio je njezinu tužbu: samo pokazivanje štedne knjižice nije bilo dovoljno da se dokaže postojanje potraživanja ili iznosa koji se u knjižici nalazio. Banka je mogla dokazati raskid i isplatu, kao i uplatu novca na račun tužiteljice.
Nema novca unatoč knjižici: Presuda iz Kölna
Zemaljski sud u Kölnu bavio se sličnim slučajem 2024. Radilo se o štednoj knjižici na koju 23 godine navodno nisu izvršene nikakve uplate.
Tijekom suđenja ispostavilo se da je sama tužiteljica zatvorila račun, što joj je banka i potvrdila. Nije se odazvala zahtjevima da vrati štednu knjižicu. Sud je ta pisma prihvatio kao dokaz.
Sporni su bili i iznosi: banka je isplatila samo 318,57 eura, koliko se nalazilo na jednom zajedničkom bankovnom računu. Tužiteljica je, međutim, tvrdila da joj duguju 12.567,89 eura (oko 25.000 njemačkih maraka). I u ovom je slučaju banka uspjela dokazati da je glavninu tog novca već isplatila tijekom zatvaranja računa.
Moderna tehnologija štiti od problema sa štednim knjižicama
Rizik ponavljanja ovakvih slučajeva danas je manji. Štedne knjižice su sada integrirane u online bankarstvo i stalno su vidljive u portfelju klijenta.
Također je znatno lakše pratiti povijest transakcija, pa klijenti mogu samostalno procijeniti jesu li njihovi zahtjevi opravdani ili već podmireni.
Popularnost štednih knjižica već godinama opada.
Fenix-magazin/IK
