Hrvatska danas, u četvrtak, 30. svibnja, slavi svoj 34. po redu Dan državnosti, dan koji je rođen u srcima hrvatskih ljudi i simbolički je značio kraj komunističke tvorevine koja se kasnije raspala onako kako je i stvorena – u krvavom ratu agresije na Hrvatsku.
To je dan kad je konstituiran prvi demokratski višestranački Hrvatski sabor koji je izabran voljom naroda, a prvi predsjednik mu je bio dr. Žarko Domljan, a za potpredsjednike Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks.
Uz izabranog predsjednika države dr. Franja Tuđmana, svečanoj konstituirajućoj sjednici su uz saborske zastupnike nazočili i crkveni velikodostojanstvenici te brojni uzvanici domovinske i iseljene Hrvatske koji su imali sreću biti svjedoci uspostave samostalne, slobodne, suverene i demokratske Republike Hrvatske.
Predsjednik dr. Franjo Tuđman obratio se tada nazočnima i istaknuo kako je kroz dugu povijest “Hrvatski Državni Sabor bio čuvarom suvereniteta (s izuzetkom razdoblja od 1918. do 1941.) hrvatskoga naroda u odnosu na druge nacionalne i državne zajednice”.
Broj zastupnika
Prvi saziv Sabora imao je 351 zastupnika i tri Vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, osvojio je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena osvojio je 107 zastupničkih mjesta, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Sabor iz ’90. radio je nešto duže od dvije godine. U kolovozu 1992. održani su izbori za Zastupnički dom Hrvatskog sabora, a novi Sabor imao je samo jedan dom i osjetno manje zastupnika, njih 138.
Neovisno o tome, te uz činjenicu da je dio mandata odradio u posebnim, ratnim okolnostima, prvi saziv Hrvatskog sabora donio je povijesne odluke o hrvatskoj suverenosti i samostalnosti, te o raskidu državno-pravnih sveza sa SFRJ, kao i “božićni Ustav”.
Bio je to povijesni dan koji je ostao u trajnom sjećanju svim Hrvatima i hrvatskim građanima koji su prihvatili Hrvatsku kao svoju domovinu.
Nakon uspostave Hrvatskog sabora, predstojale su teške godine nametnutog rata u kojem je hrvatski narod, uz ogromne žrtve i razaranja, pobijedio jugo-srpske agresore.
Hrvati su na krilima hrvatskih branitelja stvorili svoju međunarodno priznatu državu Hrvatsku, a ona će, kako je tada rekao dr. Franjo Tuđman, biti onakva kakvom je sami napravimo.
Nažalost, ona još nije onakva kakvu bi većina Hrvata željela, iako je svake godina bolja i razvijenija. Kakva bila, ona je uvijek u srcima naša Hrvatska.
Vraćanje 30. svibnja
Hrvatska već petu godinu zaredom Dan državnosti proslavlja 30. svibnja. Prije pet godina taj datum se slavio kao Dan Hrvatskog sabora, spomendan i radni dan, dok se Dan državnosti slavio 25. lipnja, koji je bio državni blagdan i neradni dan.
Valja podsjetiti kako je odluku o vraćanju Dana državnosti na 30. svibnja donijela Vlada premijera Andreja Plenkovića nakon što je 20 godine ranije, u jeku nikad prihvaćene detuđmanizacije hrvatskog društva, Vlada premijera Ivice Račana, na prijedlog HSLS-ova nesretnog zastupnika Ive Škrabala, promijenila taj datum na 25. lipnja.
Taj “Škrabalov” Dan državnosti nikada istinski nije prihvaćen u Hrvatskoj, a pogotovu ga nisu prihvatili Hrvati u isljeništvu koji su godinama Dan hrvatske državnosti čestitali i proslavljali baš kao i danas, 30. svibnja.
Danas, kad naša domovina Hrvatska slavi svoj najvažnij dan, svim Hrvatima i hrvatskim građanima koji vole i poštuju svoju domovinu Hrvatsku, čestitamo Dan državnosti Republike Hrvatske!
Vijenci i svijeće za poginule za Domovinu
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i članovi Vlade u povodu Dana državnosti položit će vijence kod Spomenika domovini.
U povodu Dana državnosti i svetkovine Tijelova, koji padaju na isti dan, zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša vodit će misno slavlje u crkvi sv. Marka na Gornjem gradu, nakon čega će premijer Plenković s članovima Vlade prisustvovati smjeni straže Kravat pukovnije.
Dan državnosti bit će obilježen i u drugim gradovima. Na vukovarskom Memorijalnome groblju žrtava iz Domovinskog rata predstavnici Grada odat će počast poginulima polaganjem vijenca i paljenjem svijeća, a u crkvi sv. Filipa i Jakova služit će se sveta misa za Domovinu.
Predsjednik Vlade poslijepodne će u Zagrebu prisustvovati programu u Rekreacijsko-sportskom centru na Jarunu gdje će obići taktičko-tehnički zbor naoružanja, borbene i neborbene tehnike i opreme postrojbi te proizvoda i usluga braniteljskih zadruga. Nazočit će i pokaznim vježbama Hrvatske vojske i policije te letačkom programu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.
Obilježavanje Dana državnosti završit će svečanim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu.
Fenix-magazin/SIM/Hina/Stjepan Ivan Mandić
