Search
Close this search box.
Search
Tijelovska procesija u Münchenu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (FM)

BLAGDAN JE TIJELOVA: Neradni je dan u šest njemačkih saveznih zemalja, Hrvati posebnu pozornost plijene u procesijama kroz gradove

Blagdan je Tijelova kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

 

Crkva u Hrvata, kao i hrvatske katoličke misije u iseljeništvu velikim svečanostima slave blagdan Tijelova. Dok ga neke hrvatske katoličke župe i misije u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj slave u zajedništvu s njemačkim, austrijskim i švicarskim katoličkim vjernicima, druge to čine samo u hrvatskim zajednicama.

Na ovaj veliki blagdan iseljeni Hrvati privlače pozornost procesijama kroz velike njemačke gradove. I danas, u četvrtak će stotine Hrvata krenuti u procesije, pa će tako svečano biti u Kölnu, Essenu, Frankfurtu na Majni, Münchenu, Berlinu, Stuttgartu…

munchen tijelovo 41
Tijelovska procesija u Münchenu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)

Blagdan Tijelovo neradni je dan u ovih šest njemačkih saveznih zemalja: Hessen, Falačko-Porajnje, Baden-Württemberg, Bavarska, Sjeverna Rajna-Vestfalija i Saarland.

Blagdan je Tijelova, kojim Katolička Crkva slavi ustanovljenje Euharistije na Posljednjoj večeri na Veliki četvrtak prije muke Isusa Krista, a slavi se deveti četvrtak nakon Uskrsa.

Obilježavanje Tijelova počinje u 13. stoljeću, kada se augustinskoj redovnici svetoj Julijani iz samostana kod Liegea u Belgiji, u jednom viđenju punoga mjeseca, na mjesecu pokazala mrlja. Puni je mjesec redovnica protumačila kao Crkvu, a mrlju kao svetkovinu koja Crkvi nedostaje, kojom bi se častio Presveti oltarski sakramenat.

Na zamolbu svete Julijane mjesni biskup Robert de Thorote u svojoj biskupiji uveo je blagdan Presvetoga Tijela i Krvi Kristove – sv. Euharistije. Sveta Julijana i njezini suvremenici širili su slavljenje toga blagdana u cijeloj Crkvi.

Drugi događaj koji je snažno utjecao na čašćenje Tijela i Krvi Kristove povezan je uz euharistijsko čudo koje se zbilo 1263. godine u mjestu Bolseni u Italiji. Tada je jedan svećenik slaveći svetu misu posumnjao u pretvorbu kruha i vina u Isusovo Tijelo i Krv. Kad je lomio posvećenu hostiju, zapazio je kako iz nje kaplje krv koja se slijevala po oltaru.

Nakon ta dva događaja papa Urban IV. 8. rujna 1264. objavio je bulu kojom ustanovljuje blagdan Tijelova (Euharistije), želeći tu svetkovinu proširiti na cijelu Crkvu, no u tome ga je spriječila brza smrt. Tek u 14. stoljeću papa Ivan XXII. proširio je blagdan na cijelu Rimokatoličku Crkvu.

Tijelovo u Stuttgartu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)
Tijelovo u Stuttgartu (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (SIM)

Blagdan se u nekim hrvatskim krajevima zove i Brašančevo i taj naziv potječe iz 18. stoljeća. Riječ Brašančevo dolazi od riječi brašno, od čega se pravi kruh, a kruh u pretvorbi u svetoj misi postaje Kristovim Tijelom.

Događaj u Ludbregu

Događaj sličan onome u Bolseni dogodio se i 1411. godine u Hrvatskoj, u Ludbregu. Tada je za najvažnijega dijela svete mise – pretvorbe, kada se na svećenikove riječi i djelovanje Duha Svetoga kruh pretvara u Tijelo, a vino u Krv Isusovu, svećenik posumnjao u to čudo. Ugledavši da se u kaležu nalazi prava svježa krv, zbunjen i prestrašen neočekivanim događajem brzo je spremio kalež sa svetom Krvlju iza oltara i završio misu.

Događaj je temeljito ispitivao papa Julije II. (1503-1513.), koji zbog duljine istrage i ispitivanja čudesnih događaja nije uspio završiti istragu, ali je dopustio javno štovanje relikvije, što čini i njegov nasljednik papa Leon X. Od toga vremena u Ludbreg dolaze vjernici sa svih strana svijeta izraziti svoje štovanje relikviji Predragocjene Krvi Kristove, a posebno svake prve nedjelje u rujnu, kada je središnja godišnja proslava Predragocjene Krvi Kristove.

Tijelovo u Mainzu / Foto: Fenix (M.D.)
Tijelovo u Mainzu / Foto: Fenix (M.D.)

Julijana iz Cornillona, koja je poznata također kao sveta Julijana iz Liegea, koja je živjela krajem 12. stoljeća i u prvoj polovici 13. stoljeća, trudila se uvjeriti ondašnjeg Papu, kako je potrebno uvesti svetkovinu tijekom koje bi vjernici mogli slaviti Euharistiju i ojačati svoju vjeru. Blagdan Tijelovo uvodi se u Njemačkoj još 1253. godine, a papa Urban IV. uvodi 1264. taj blagdan za cijelu Crkvu.

U mnogim zemljama vjernici već u 14. stoljeću oduševljeno prihvaćaju Tijelovsku procesiju u kojoj se Presveto nosi u pokaznici. Prva Tijelovska procesija dogodila se u Kölnu u razmaku od 1274. i 1279. godine. Inače, štovanje Presvetog oltarskog sakramenta razvilo se još u 12. stoljeću. Već sv. Ciprijan među prvima govori o euharistijskom čudu u kojemu se i na vidljiv način događa promjena hostije u Kristovo tijelo i vina u Kristovu krv (u doslovnom smislu). Kroz povijest je bilo nekoliko takvih čuda.

Hrvati u procesiji na blagdan Tijelovo u Kölnu / Foto: Fenix (D.Bošnjak)
Hrvati u procesiji na blagdan Tijelovo u Kölnu / Foto: Fenix (D.Bošnjak)

Sva ta čuda utjecala su na porast pobožnosti vjernika prema euharistiji. Ta pobožnost i to čudo bili su razlozi i povod da je Crkva 1264. godine ustanovila svetkovinu Tijelova. Od poznatih sličnih čuda spominju se ona u Sijeni (1330. i 1730.), kao i ona u Lancianu.

Fenix-magazin/MD/IKA/Hina

Povezano

Detalj s utakmice Italije (ILUSTRACIJA) / Foto: Anadolu
EURO: Pobjeda Italije od 2:1 u preokretu protiv Albanije
ŠVICARSKA: Svjetski čelnici na mirovnom samitu o Ukrajini
Škola (ILUSTRACIJA) / Foto: Fenix (MD)
NAPAD U PFORZHEIMU: Sirijac (21) upao u školu, seksualno uznemiravao učenicu i udario dvoje učenika
Ante Budimir / Foto: Hina
BUDIMIR: Boli ovaj poraz, u srijedu nam slijedi finale
Liga Prvaka mreza lopta
EURO 2024: Albanac Bajrami dao najbrži gol u povijesti EP-a
EURO – Modrić: Nismo se nadali ovom rezultatu