Testiranje/Foto: Ilustracija/Hina

ŠOKANTNO: U Hrvatskoj su oboljeli od covida u bolnicama prosječno čak 20 godina stariji od onih u Njemačkoj

Redoviti tjedni izvještaj Instituta Robert Koch (RKI) o stanju pandemije covida-19 u Njemačkoj od 26. kolovoza donio je i jedan, malo je reći, iznenađujući podatak, piše RTL.

 

“Dok je početkom godine prosječna dob hospitaliziranih slučajeva bila 77 godina, njihova prosječna dob od 31. tjedna (ove godine) je u rasponu od 46 do 48 godina.”

Podatak s kojim je izašao RKI, institut na čijim podacima i procjenama leži kompletna politika vlade u Berlinu u borbi protiv covida, za Hrvatsku je zanimljiv zato što je istog dana 24sata objavio podatak što ga je dobio od HZJZ-a odnosno Ministarstva zdravstva, da je u Hrvatskoj središnja dob hospitaliziranih zbog covida 66 godina.

Riječ je o razlici od čak 20 godina između dvije zemlje koje su već dulje vrijeme u vrlo sličnoj poziciji pretežne rasprostranjenosti delta varijante koronavirusa.

RKI u svom izvještaju navodi i to da su u Njemačkoj prosječnu dob hospitaliziranih, istaknimo – praktično 20 godina nižu od one u Hrvatskoj, utvrdili već u 31. tjednu ove godine i da se ona od tada nije mijenjala.

Kako bi se doznalo što se to toliko različito događa u Njemačkoj u odnosu na Hrvatsku da u konačnici u tamošnjim bolnicama završavaju u prosjeku 20 godina mlađi nego u Hrvatskoj, sredinom prošlog tjedna RTL je poslao upite ravnatelju HZJZ-a Krunoslavu Capaku, ravnateljici Klinika za infektivne bolesti Fran Mihaljević Alemki Markotić, ministru zdravstva Viliju Berošu i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću, kao čovjeku na čelu Nacionalnog stožera civilne zaštite.

Iz ravnateljstva “Frana Mihaljevića” odgovorili su, tek danas, da s tim pitanjima kontaktiramo HZJZ. Iz HZJZ-a nam, pak, još nisu odgovorili. Ali zato jesu jučer iz Ministarstva zdravstva i to kao odgovor na mail koji smo poslali na Božinovića kao načelnika Nacionalnog stožera.

Prosječna starost stanovnika Hrvatske i Njemačke

“Postoji više razloga za višu prosječnu dob hospitaliziranih u Hrvatskoj koji su oboljeli od COVID-19 u odnosu na hospitalizirane u Njemačkoj”, stoji u odgovoru Beroševog ministarstva:

“U usporedbi s Njemačkom, Hrvatska ima starije stanovništvo, manji udio cijepljenih, te je sustav koncipiran da je nužna hospitalizacija te najranjivije populacije, dok to nije svaki put nužno u Njemačkoj s obzirom na mogućnosti starijih građana pri osiguravanju staračkih domova ili kućne njege koji pružaju sveobuhvatnu skrb i logistiku takvim bolesnicima.”

Nakon odgovora iz Ministarstva zdravstva provjerili smo aktualne podatke Državnog zavoda za statistiku, što se tiče Hrvatske, te Destatisa (Statistisches Bundesamt) za Njemačku.

Na DZS-u smo za 2020. godinu pronašli da je prosječna dob stanovnika Republike Hrvatske bila 43,8 godina, a u izvještaju Destatisa od ove godine da je u Njemačkoj prosječna dob stanovnika 44 godine.

Konstataciju Ministarstva zdravstva Hrvatske o tome da “Hrvatska ima starije stanovništvo” od Njemačke, dodatno smo provjerili i na stranicama Svjetske banke, gdje je navedeno da je u Hrvatskoj 2019. utvrđeno 21,252 posto starijih od 65 godina u ukupnom stanovništvu, dok je u Njemačkoj udio starijih od 65 godina bio 21,687 posto.
“Zaista zanimljiva razlika”

Drugim riječima, iz podataka dvije nacionalne agencije za statistiku, Hrvatske i Njemačke, te iz podataka Svjetske banke, došli smo do iste konstatacije, da je prosječno stanovništvo u Njemačkoj još uvijek neznatno starije nego u Hrvatskoj.

Istodobno smo za mišljenje i komentar podatka o 20 godina starijim covid pacijentima u bolnicama u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, potražili i kod stručnjaka.

Prvi nam je službeno odgovorio prof. dr. Stipan Jonjić, profesor s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, ujedno i član Njemačke akademije za znanost – Leopoldine.

“Ako su rezultati jednako pouzdani za obje zemlje (mislim na metodologiju prikupljanja, veličinu uzorka, obradu i slično) onda je ovakav rezultat zaista neobičan i traži neko logično objašnjenje”, rekao nam je.

“Budući da nisam epidemiolog i ne pratim redovito te stvari, nisam u mogućnosti pouzdano odgovoriti na vaše pitanje”, dodao je i uputio nas da mišljenje zatražimo od prof. dr. sc. Branka Kolarića, epidemiologa i člana Znanstvenog savjeta Vlade.

“Zaista je zanimljiva razlika”, naveo nam je u pisanom odgovoru Kolarić i nabrojao dva, odnosno tri moguća pojašnjenja.
“Razlika ipak ne bi trebala biti tolika”

Prvo je bilo da možda podaci nisu točni ili usporedivi, za što je dodao da je za takvo što vrlo mala vjerojatnost. Riječ je ipak o podacima Instituta Robert Koch i HZJZ-a, a i odgovor Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske polazi od toga da podaci jesu točni, da su ljudi koji se od covida-19 liječe u bolnicama u Hrvatskoj, u prosjeku čak 20 godina stariji od onih koji se liječe u bolnicama u Njemačkoj.

Tako se dolazi do prve mogućnosti:

“Ono što navodite, i što je najvjerojatnije, da zbog slabije procijepljenosti imamo više starijih u bolnici.”

No, u tom slučaju postoji novi problem i Kolarić ga i navodi:

“Iako, razlika ne bi trebala biti tako velika. Morali bismo i mi imati i puno mlađih, ako se radi o istom uzročniku, eventualno možemo imati dosta jako starih, 85+, koji srednju vrijednost odvlače na preko 60 godina, zato bi podatke bilo najbolje pogledati po dobnim skupinama, udio hospitaliziranih u pojedinoj dobnoj grupi.”

Taj dio također smo istražili. Podaci za Hrvatsku u tom dijelu kažu da je polovina hospitaliziranih zbog covida u dobi od 54 do 76 godina, da ih je 25 posto od ukupnog broja mlađih od 54 godine, a isto toliko da ih je starije od 74 godine.

RKI, pak, navodi da su u Njemačkoj najčešće hospitalizirani oboljeli u dobi između 35 i 59 godina, a da potom slijede oboljeli starosti između 15 i 34 godine, odnosno oni u dobi između 60 i 79 godina.
Paradoks u Hrvatskoj

Iz ovakve usporedbe je, međutim, nemoguće odrediti gdje se točno krije odgovor. Večernji list je prije nekoliko dana iznio službene podatke o tome da se u Hrvatskoj, paradoksalno, stariji u prosjeku cijepe rjeđe od onih koji su, kako se zna reći, u “aktivnoj dobi”.

Cijepljenih je tako u dobi višoj od 65 godina oko 65 posto. U Njemačkoj je, nasuprot tome, 83 posto starijih od 60 godina cijepljeno protiv covida s obje doze.

Samo, u tom slučaju se postavlja pitanje: Ako je riječ o istom dominantnom uzročniku, odnosno o delta varijanti koronavirusa, i u Hrvatskoj i u Njemačkoj, zašto onda u Hrvatskoj nema i puno više mlađih hospitaliziranih pacijenata?

I može li takva razlika u procijepljenosti ostaviti toliki trag na prosječnu dob hospitaliziranih s obzirom na to da je riječ o dijelu stanovništva koji u obje zemlje čine tek oko jedne petine ukupnog broja stanovnika?

Posebno ako se uzme da je cijepljenost u Hrvatskoj bitno niža nego u Njemačkoj; u Hrvatskoj je to oko 50 posto odraslih, u Njemačkoj 60,5 posto cjelokupnog stanovništva.

Mogu li te razlike ostaviti baš tako veliki trag, da hospitalizirani budu u prosjeku čak 20 godina stariji, ostaje nejasno.
Slalo se kući pacijente s bocom kisika

Kolarić konačno navodi još jedno moguće objašnjenje, samostalno ili u kombinaciji s gornjim činjenicama:

“Razlike mogu biti i zbog različitih kriterija hospitalizacije. U drugom valu mi nismo imali mjesta za ljude koji su imali upale pluća i u normalnim uvjetima bi ih se liječilo bolnički.”

RTL Vijesti je u više navrata prenosio apele liječnika koji su radili s bolničkim covid pacijentima da je zdravstveni sustav u nekoliko navrata bio pred kolapsom.

Pulmolog Saša Srića u studenom prošle godine za RTL je stanje u covid bolnici “Dubrava” opisivao kao kritično. U travnju je, povodom 21 umrlog od covida u samo jednom danu u KB Dubrava, opet upozoravao da se odjeli pune:

“Zahvaljujući isključivo požrtvovnosti i trudu osoblja, zajedno s ravnateljem i cijelim timom uspijevamo sve izrješavati. Ali, iskreno, stanje je vrlo, vrlo teško. Zdravstveni sustav se opterećuje iz dana u dan.”

Što se tiče kriterija po kojima se u Hrvatskoj ljude smješta na bolničko liječenje, podsjetimo, na početku pandemije, dok se o covidu-19 znalo puno manje nego danas, u bolnice se slalo sve oboljele.

Zatim je slijedilo razdoblje u kojem se na bolničko liječenje slalo samo one koji su imali težu kliničku sliku. A od određenog trenutka, na liječenje u bolnicu slalo se samo oboljele koji su imali saturaciju ispod 93 posto.

Nekoliko liječnika s kojima smo razgovarali složili su se da je problem opterećenosti sustava bio “ozbiljan”, da je Hrvatska doista imala problem zbog popunjenosti, da se više nije moglo naći mjesta, zdravstveni sustav je bio “prenapregnut”, a mediji su ne jednom izvještavali da se na kućno liječenje slalo ljude s upalama pluća koji bi inače svakako bili u bolnici, nekad čak i s bocom kisika.

Sve u svemu, koji god da je razlog, ostaje činjenica da su pacijenti u Hrvatskoj u prosjeku 20 godina stariji od pacijenata u Njemačkoj.

Fenix-magazin/MMD/RTL

Pogledajte drugo

BiH: Glavna tužiteljica Gordana Tadić poput glinenog goluba

Dana 27. lipnja ove godine Ured visokog predstavnika (OHR), te Izaslanstvo Europske unije u Bosni …