Kad i odlazak po recept postane skuplji, a neka dosad “besplatna” prava nestanu – jasno je da se zdravstveni sustav nalazi na prekretnici.
Njemačka vlada priprema opsežnu reformu zdravstva koja bi mogla duboko promijeniti svakodnevicu milijuna građana. Paket mjera koji je predstavila ministrica Nina Warken donosi veće troškove za pacijente, rezove u pogodnostima i pritisak na cijeli sektor uz obećanje da će time spasiti sustav od financijskog kolapsa.
Rast troškova tjera na reforme
Njemački zdravstveni sustav nalazi se pod sve većim financijskim pritiskom, a najnoviji prijedlog reformi donosi niz mjera koje bi mogle značajno utjecati na pacijente, liječnike i farmaceutsku industriju. Savezna ministrica zdravstva Nina Warken predstavila je opsežan paket štednje s ciljem stabilizacije troškova i rasterećenja sustava za čak 20 milijardi eura.
Troškovi zdravstvene skrbi u Njemačkoj kontinuirano rastu. Prema podacima ministarstva, izdaci zdravstvenih osiguranja prošle su godine porasli za 7,8 posto i dosegnuli 352 milijarde eura. Ove godine očekuje se dodatni rast na gotovo 370 milijardi eura. Posljedica toga su sve veći doprinosi za osiguranike – trend koji bi se bez reformi mogao nastaviti.
U tom kontekstu, stručna komisija predložila je 66 mjera reforme sustava obveznog zdravstvenog osiguranja. Ministrica Warken tvrdi da je u svoj plan uključila više od tri četvrtine tih prijedloga.
Veći troškovi za pacijente
Najizravnije posljedice osjetit će upravo osiguranici. Planirano je povećanje participacije za lijekove: umjesto dosadašnjih 5 do 10 eura, pacijenti bi ubuduće plaćali između 7,50 i 15 eura po receptu.
Osim toga, zdravstvena osiguranja više ne bi pokrivala homeopatske tretmane. Također se predlaže ukidanje preventivnih pregleda za rak kože bez simptoma, koji su se dosad mogli obavljati svake dvije godine.
Promjene se odnose i na obiteljsko osiguranje. Iako ono neće biti potpuno ukinuto, planira se njegova modifikacija. Djeca, roditelji male djece, osobe koje skrbe o drugima i umirovljenici i dalje će biti oslobođeni plaćanja doprinosa. Međutim, bračni partneri koji su dosad bili besplatno osigurani ubuduće bi trebali plaćati doprinos od 3,5 posto – mjera koja bi stupila na snagu 2028. godine.
Pritisak na bolnice, liječnike i farmaceutsku industriju
Reforme ne zaobilaze ni zdravstvene ustanove i industriju. Bolnicama bi se ukinule određene odredbe koje omogućuju povećanje naknada, dok bi se za neke zahvate uvela obveza pribavljanja drugog liječničkog mišljenja.
Liječnici u ambulantama mogli bi izgubiti dodatne isplate izvan standardnih budžeta, primjerice za otvorene termine ili unos podataka u elektroničke kartone pacijenata.
Farmaceutske tvrtke suočit će se s većim pritiskom na cijene lijekova kroz proširene rabatne ugovore i nova pravila određivanja cijena. Ljekarne će pak morati povećati rabate, iako im se istovremeno obećava povećanje fiksnih naknada.
Štednja i u administraciji
Plan uključuje i strože kontrole troškova unutar samih osiguravajućih kuća. Administrativni izdaci bit će ograničeni, a troškovi oglašavanja prepolovljeni. Također se planira ograničiti plaće vodećih ljudi u osiguravajućim fondovima i liječničkim udruženjima.
Što slijedi?
Prijedlog reformi još mora proći političku proceduru. O njemu će se najprije raspravljati unutar vladajuće koalicije, a cilj je da zakon uđe u vladinu proceduru već tijekom travnja. Usvajanje u Bundestagu planira se prije ljetne stanke, nakon čega slijedi rasprava u Bundesratu.
Mogu li uslijediti dodatne mjere?
Nije isključeno da će se paket dodatno proširiti. Među idejama koje su još na stolu nalaze se i porezi na proizvode štetne za zdravlje, poput alkohola, duhana pa čak i šećera. No, o tome će ključnu riječ imati ministarstvo financija.
Također se razmatraju promjene u vezi s naknadama za bolovanje ili uvođenje neplaćenog prvog dana bolovanja, iako te mjere ne spadaju izravno u nadležnost ministrice zdravstva.
Podijeljene reakcije
Reforme su izazvale različite reakcije. Predsjednik Savezne liječničke komore, Klaus Reinhardt, ocijenio je paket kao “relativno uravnotežen”. S druge strane, Eugen Brysch iz Zaklade za zaštitu pacijenata smatra da raspodjela tereta nije pravedna te kritizira izostanak većeg financijskog angažmana države.
Kako će konačna verzija reforme izgledati, ostaje otvoreno pitanje. No jedno je jasno – promjene koje dolaze zahvatit će gotovo sve sudionike zdravstvenog sustava.
Fenix-magazin/MD
