Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) danas je izrekao oslobađajuću presudu Vojislavu Šešelju, vođi srpskih radikala optuženom za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti od 1991. do 1993. počinjene protiv nesrpskog stanovništva u Hrvatskoj, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata na koje je poticao govorima mržnje i slanjem svojih dobrovoljačkih snaga u Hrvatsku i BiH.
Raspravno vijeće utvrdilo je da Šešelj nije kriv ni za jednu od devet točaka optužnice, rekao je predsjednik Sudskog vijeća Jean-Claude Antonetti.
– Ideja velike Srbije će živjeti i bez mene. Tražim odštetu od 12 milijuna eura od Haaga. Ja sam uvijek bio prihvatljiv svim ljudima u Srbiji. Ako budu bezobrazni, Hrvati će morati strepiti od mog odgovora. Vidite kako sam im promienio kadrovsku politiku. Bajurio sam Josipovića i doveo moju dragu Kolindicu. Očekujem da pozove u posjet, imam neka obećanja za izvršiti – izjavio je Šešelj koji nije bio prisutan na izricanju presude već je ishod čekao u sjedištu Srpske radikalne stranke u Beogradu.
– Ova presuda je sramotna za Haaški sud i predstavlja poraz haaškog tužiteljstva. Nadam se kako će Srbija reagirati jer put u EU je pravi put te očekujem da ću vidjeti prave odluke i ponašanje od strane naših susjeda – rekao je hrvatski premijer Tihomir Orešković i dodao kako se radi o čovjeku koji je činio zločine i nimalo kajanja nije pokazao niti danas, a niti u vrijeme zločina.
– Šešelj i danas pali hrvatsku državnu zastavu kao i zastavu EU – naglasio je hrvatski premijer.
Šešelja se teretilo po tri točke za zločine protiv čovječnosti i šest točaka za kršenje zakona ili običaja ratovanja. U optužnici se navodi da je Šešelj zagovarao politiku ujedinjenja “svih srpskih zemalja” u homogenu srpsku državu, o kojoj je govorio kao o “Velikoj Srbiji”, a koja je uključivala Srbiju, Crnu Goru, Makedoniju i znatne dijelove Hrvatske i BiH. Šešelja se teretilo da je sudjelovao u udruženom zločinačkom pothvatu (UZP) čija je svrha bila je da se većina Hrvata, Muslimana i drugih stanovnika nesrpske nacionalnosti silom trajno ukloni iz dijelova Hrvatske, BiH i Vojvodine, a u optužnici se navodi da je UZP nastao prije 1. kolovoza 1991. i trajao je najmanje do prosinca 1995.
