Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Albin Kurti prihvatili su u utorak na početku sastanka u okviru dijaloga za normalizaciju odnosa izjavu o nestalim osobama.
“Zajednički se obvezujemo da ćemo blisko surađivati na identificiranju grobnih mjesta i praćenju iskapanja, kako bi se osigurao puni pristup pouzdanim i točnim informacijama koje pomažu u lociranju i identificiranju preostalih nestalih osoba unutar vremenskog okvira od 1. siječnja 1998. do 31. prosinca 2000.”, kaže se u deklaraciji koju je objavila Europska služba za vanjske poslove (EEAS).
Obje strane prepoznaju pitanje nestalih kao humanitarno pitanje i slažu se oko potrebe za dodatnim naporima kako bi se olakšala situacija pogođenim obiteljima i širim zajednicama, rekao je Visoki predstavnik EU za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell.
Od 6.056 osoba koje su nestale na Kosovu u razdoblju od 1. siječnja 1998. do 31. prosinca 2000. još je ostao neriješen 1621 slučaj i te se osoba i dalje vode kao nestale.
Deklaracija je već ranije bila usuglašena i sada je samo formalno prihvaćena.
Vučić i Kurti započeli su u utorak novi krug razgovora u okviru dijaloga o normalizaciji odnosa koji se vodi pod pokroviteljstvom EU-a.
Puno teža tema koja je na dnevnom redu je pitanje formiranja Zajednica općina sa srpskom većinom na sjeveru Kosova (ZSO). Objema stranama bit će predstavljen prvi nacrt statuta ZSO, nakon čega će uslijediti rasprava.
Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell objavio je 27. veljače nakon sastanka Vučića i Kurtija u Bruxellesu da su obje strane prihvatile sporazum o putu prema normalizaciji odnosa. Uslijedio je novi susret 18. ožujka u Ohridu na kojem je po Borrellu prihvaćen aneks tog sporazuma koji predstavlja plan provedbe osnovnog sporazuma. Međutim, ni sporazum ni aneks nisu potpisani i obje strane ga različito tumače.
Srbijanska strana u prvi plan stavlja formiranje ZSO sa srpskom većinom na sjeveru Kosova, što je predviđeno sporazumom postignutim još 2013., dok se Kosovo nastoji izboriti da ta zajednica nema izvršne ovlasti, ističući da ne žele na svom teritoriju nešto poput Republike Srpske u Bosni i Hercegovini.
Borrell i posebni izaslanik EU-a za dijalog Miroslav Lajčak ovaj put nisu najprije imali odvojene sastanke sa svakim od čelnika, što je ranije bio običaj, nego su odmah krenuli s trilateralnim sastankom.
U zgradi u kojoj se održavaju pregovori je i posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar, koji se prije sastanka dvojice čelnika sastao s kosovskim premijerom Albinm Kurtijem.
Fenix-magazin/MD/Hina
