Foto: Screenshot/Ilustracija

RIZIK OD ZARAZE: Ovo mjesto u zračnim lukama je prljavije i od zahoda

Možda mrzite sigurnosne provjere u zračnim lukama zbog dugih redova i mnoštva ljudi, ali je nova studija otkrila stvaran razlog zbog kojeg bi se trebali groziti te procedure.

Prema studiji provedenoj u helsinškoj zračnoj luci, od svih mjesta na aerodromu najviše bakterija i virusa nalazi se u plastičnim kutijama koje se koriste za odlaganje stvari koje prolaze kroz rendgen tijekom sigurnosnih provjera.

U tim kutijama ima više patogenih klica od kojih se čovjek može razboljeti nego na zahodu.

Studija, koju je objavio čaasopis BioMed Central Infectious Diseases, usporedila je uzorke uzete s raznih površina u tri različita vremena tijekom vrhunca sezone gripe 2015.-2016. u finskoj zračnoj luci i otkrila je manje virusa u zahodima nego u tim kutijama.

Ne idu na aerodromski zahod, ali svi moraju proći sigurnosnu provjeru. Površine su testirane na A i B viruse gripe, koronaviruse, adenoviruse i rinoviruse koji izazivaju simptome slične prehladi.

Studija je otkrila da te kutije, budući da su stalno u uporabi, predstavljaju najveći rizik od zaraze jer ih dodiruju gotovo svi putnici.

Ako ste zabrinuti zbog higijene, uvijek imajte uz sebe dezinfekcijske vlažne maramice ili antibakterijski gel za čije korištenje nije potrebna voda. na taj način možete jednostavno i brzo dezinficirati ruke i stvari.

Fenix-magazin/IM/Hina

Povezano

FRANKFURTSKA ZRAČNA LUKA TRAŽI PUTNIKE: Za 83 eura dnevno možete glumiti da letite
Maslac u trgovini Edeka/ Foto: Fenix (SC)
VELIKI LANCI RUŠE CIJENE: Lidl, Aldi, Rewe, Edeka i drugi snizili maslac na 1,79 €
NEVJEROJATAN PRIZOR NA CESTI: Policajci u Njemačkoj ostali bez riječi
Andrej Plenković/Foto: Hina
PLENKOVIĆ: Priznanje Palestine neće dovesti do prestanka ratnih operacija
Sjednica Predsjedništva HNS-a BiH, Dragan Čović / Foto: HNS
ČOVIĆ: Politički utjecaj treba uravnotežiti u tri ključna smjera: mir, europski put i osiguranje da Hrvati mogu legitimno birati svoje političke predstavnike
Novac (ILUSTRACIJA)/ Foto: Anadolu
A OD 2028. GODINE 800 EURA: Prosječna mirovina do kraja godine trebala bi premašiti 700 eura