Riječki nadbiskup Ivan Devčić u propovijedi na središnjem svečanom euharistijskom slavlju u Trsatskom svetištu na blagdan Velike Gospe istaknuo je da bi taj blagdan u čast Marijina uznesenja na nebo trebao biti poticaj za predanost i poslušnost Bogu po Marijinom primjeru, njenoj otvorenosti za Božji poziv i potrebe ljudi oko nas.
Nadbiskup Devčić je istaknuo da se to može činiti “kako bi se Božji sin nastanio i u nama i po nama se kao božanski Spasitelj u svijetu utjelovio”. “Ako on tako po nama, po našem zauzimanju, po našoj ljubavi i žrtvi uđe u svijet, možemo se opravdano nadati da ćemo i mi po njemu ući u nebo, u puninu života s Bogom, kamo je Marija pred nama već svečano ušla”, kazao je nadbiskup.
Marija je po završetku zemaljskog života uznesena u nebo, no, kazao je, prije nego što je ušla u nebo, nebo je sišlo u nju, u obliku Sina Božjeg. Naglasio je da je Sin Božji, da bi se utjelovio i postao čovjekom, morao lišiti svoga božanskog sjaja, a Marija je svojim uznesenjem uzvišena “i tim istim sjajem zaogrnuta”. Njezino uznesenje na nebo samo na drugačiji način izražava i potvrđuje njenu duboku i neraskidivu povezanost s Bogom, “koja se očituje u tome da je Bog u njoj i ona u Bogu”.
Nadbiskup Devčić je naveo da se u knjizi ruske pravoslavne spisateljice Sofije Snessoreve “Slava Bogomajke”, sastavljenoj na temelju Svetog pisma i crkvenih predaja navodi da je, prema pravoslavnoj tradiciji, ona umrla te joj je tri dana nakon smrti “nebeski glasnik donio znakove očekivanog raja i pozvao je u vječnost” a potom su odabrani mogli vidjeti “njezina božanskog sina koji je s nebeskim silama došao prihvatiti njezinu dušu”. “Mi katolici također vjerujemo da je Marija nakon svog zemaljskog života ušla u nebesku slavu. Ali kako je Marijin ovozemaljski život završio, to jest je li ona umrla i nakon toga bila položena u grob i zatim iz njega treći dan uskrsnula ili je na kraju zemaljskog života odmah Božjom milošću dušom i tijelom bila uznesena u nebo, o tome ništa pouzdano ne znamo”, naglasio je.
Tradicionalno je na Trsat na blagdan Velike Gospe stiglo na desetke tisuća vjernika i hodočasnika uz udaljenijih krajeva. Svečano euharistijsko slavlje poslijepodne, jutarnju hodočasničku misu i druga misna slavlja tijekom dana održani su na otvorenom, u Marijinom perivoju Trsatskog svetišta.
Fenix-magazin/MB/Hina
