Search
Close this search box.
Search
GLASANJE
Glasanje(Ilustracija)/Foto: Stefan Puchner/dpa

RASPRAVA: Hoće li Nijemci već sa 16 godina glasovati za Bundestag?

Trebaju li Nijemci već od 16. godine birati zastupnike državnog parlamenta? O tome raspravlja radna grupa koju je formirao upravo Bundestag, a u raspravi su isplivali brojni argumenti protiv te ideje, javlja DPA.

 

Uskoro će u šest savezni zemalja šesnaestogodišnjaci moći birati zastupnike i postavlja se pitanje je li je vrijeme da se biračko pravo proširi na savezne izbore.

Stručnjaci komisije za reformu biračkog prava i modernizaciju rada parlamenta su se većinski izjasnili za spuštanje biračkog prava s 18 na 16 godina.

Jedna od glavnih tema rasprave bila je da li šesnaestogodišnjaci i sedamnaestogodišnjaci već dovoljno znaju da bi mogli da biraju, i tako sudjeluju u sastavljanju vlada i definiranju političkog puta države. Ali to je, prema ocjeni pravnog stručnjaka Christoph Möllers, “veoma opasan argument.”

Takva protivljenja traju već dva stoljeća, a primjer je ranije osporavanje biračkog prava ženama, kaže Möllers.

Danas se taj argument čini manje uvjerljivim nego ikada. Pravnica Silke Ruth Laskowki sa sveučilišta u Kaselu istakla je na sjednici komisije da su mnogih mladi ljudi, na primer, u pokretu za zaštitu klime.

Zaključila je da se “neophodna ozbiljnost i racionalnost, potrebni da se sudjeluje na izborima, danas očigledno mogu naći i u mlađem uzrastu.” Ako je tako, “onda mnogo toga govori da uzrast od 18 godina više nije uvjerljiv,” rekla je ona.

A ono što važi za klimatsku politiku, važi i za osjetljive teme kao što je budući mirovinski sustav. Mladim generacijama, koje će političke odluke u toj oblasti najviše pogoditi, nije dozvoljeno da glasanjem na njih utiču.

Istodobno, na izborima, zbog porasta očekivanog životnog vijeka, raste udio starijih generacija, koje će takve odluke o budućnosti manje pogoditi. Da li je to pravedno?

To pitanje ipak nije pokolebalo skeptične članove komisije. Pravnik Bernd Grzeszick upozorio je da je u građanskom i krivičnom pravu i dalje presudan uzrast 18 godina. Tek sa 18 godina građanin stječe punu poslovnu sposobnost i tek tada može da bude i osuđen po krivičnom zakonu kao odrasla osoba.

Ipak, zagovornici uvođenja biračkog prava od 16. godine, a pre svih članice vladajuće koalicije socijaldemokrate, Zeleni i liberali, u tome ne vide ništa obavezujuće. Uz njih je stala i Levica.

Samo su demokršćanske stranke CDU i CSU i krajnje desna Alternativa za Njemačku skeptične prema tom prijedlogu, ili se protive.

Predlagači reforme imaju većinu u Bundestagu, ali ona nije dovoljna, pošto je uzrast od 18 godina za stjecanje biračkog prava usidren u članu 38 ustava, a promjena zahtjeva dvotrećinsku većinu. To znači kako će uvjeravanja potraju.

Fenix-magazin/MMD/DPA

Povezano

Zlatko Dalić / Foto: Hina
DALIĆ: Hrvatska zaslužuje veći respekt, osvojili smo tri medalje u šest godina
MILANOVIĆ UZ JANDROKOVIĆA: Klinac je trebao ići s tatom
POTRES POGODIO HRVATSKU I BiH: Tlo se treslo, pretpostavlja se kako nema štete
Turska-Gruzija-EURO / Foto: Anadolu
EURO 2024: Turska srušila Gruziju
Na slici Andrej Plenković / Foto: Hina
PLENKOVIĆ: U KBC-u Zagreb poduzet će se sve mjere zaštite protiv legionele
Vatreni stigli u Hamburg / Foto: Hina
NAVIJAČI SE OKUPILI ISPRED HOTELA: “Vatreni” stigli u Hamburg, kiša kvari ugođaj