Austrijski model za njemačke mirovine? Prijedlog ekonomskih stručnjaka imao bi posljedice za milijune Nijemaca.
U svom proljetnom izvješću njemačko Vijeće ekonomskih stručnjaka, poznato kao „ekonomski mudraci“, analiziralo je četiri ključna područja: gospodarski rast usporen zbog visokih cijena energije, budućnost sustava socijalnog osiguranja, zakonsko zdravstveno osiguranje te osiguranje za dugotrajnu njegu.
Posebna pozornost posvećena je mirovinskom sustavu, koji već godinama čeka sveobuhvatnu reformu. Stručnjaci smatraju da je pritisak za promjene velik, osobito u području socijalnih osiguranja – mirovinskog, zdravstvenog, osiguranja za njegu, nezaposlenost i osiguranja od nezgoda.
Naglašavaju da rast plaća izravno utječe na godišnje usklađivanje mirovina jer sadašnja formula prati razinu plaća kako bi se održala određena razina sigurnosti mirovina. U Njemačkoj se to često naziva „zaštitnom granicom“ (Haltelinie).
Prijedlog: Usklađivanje mirovina s inflacijom umjesto s plaćama
Mirovine se u Njemačkoj svake godine usklađuju 1. srpnja. Za 2026. godinu već je određeno povećanje od 4,24 posto na razini cijele zemlje. Od 2024. godine povećanja su jednaka u zapadnim i istočnim saveznim pokrajinama.
Novi mirovinski paket stranaka CDU, CSU i SPD predviđa da će zaštitna granica od 48 posto ostati na snazi do 2031. godine. To znači da se vrijednost mirovine prilagođava tako da se osigura minimalna razina mirovinskih primanja.
Međutim, ekonomski stručnjaci smatraju da su potrebne reforme koje će ublažiti financijski teret starenja stanovništva na sustav socijalnog osiguranja. Predlažu ponovno aktiviranje i jačanje tzv. faktora održivosti, koji troškove demografskih promjena raspoređuje između osiguranika i umirovljenika.
Kao alternativu predlažu da se postojeće mirovine više ne usklađuju prema rastu plaća, nego prema stopi inflacije. Time bi se očuvala kupovna moć umirovljenika, ali oni više ne bi sudjelovali u često višem rastu realnih plaća.
Prema podacima njemačkog Saveznog statističkog ureda, inflacija je 2025. godine iznosila 2,2 posto. Stručnjaci za 2026. i 2027. godinu prognoziraju inflaciju od 3,0 odnosno 2,8 posto.
Austrijski model kao mogući uzor
Ako bi njemačka politika prihvatila preporuke stručnjaka, mirovine bi ubuduće rasle sporije. Zato se često govori o „austrijskom modelu“, budući da Austrija svoje mirovine svake godine 1. siječnja usklađuje prema inflaciji.
Austrijsko Ministarstvo rada za ovu godinu navodi referentni faktor od 1,027, što znači povećanje mirovina za 2,7 posto. Međutim, taj postotak vrijedi samo za ukupne mirovine do 2.500 eura. Oni koji primaju više dobivaju fiksno povećanje od 67,50 eura, što je u relativnom smislu manje od 2,7 posto.
Dulji radni vijek i kasniji odlazak u mirovinu
Stručnjaci također preporučuju reforme koje bi povećale ukupni obujam rada u gospodarstvu. Jedna od mogućnosti jest podizanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu i nakon 2031. godine.
Njihova logika je sljedeća: ako bi se dvije trećine dodatnih godina životnog vijeka dodijelile radnom razdoblju, a jedna trećina razdoblju umirovljenja, odnos između godina provedenih u mirovini i godina uplaćivanja doprinosa ostao bi relativno stabilan.
Osim toga, ukidanje mogućnosti prijevremenog umirovljenja bez umanjenja mirovine dovelo bi do povećanja prosječne dobi pri odlasku u mirovinu.
Kritike unutar samog Vijeća stručnjaka
Nisu svi članovi Vijeća suglasni s predloženim reformama. Ekonomist Achim Truger smatra da bi povećanje dobi za odlazak u mirovinu smanjilo isplativost mirovinskog sustava za generacije rođene od sredine 1970-ih nadalje.
Prema njegovu mišljenju, osobito bi pogođeni bili ljudi rođeni 2000. i 2010. godine, koji bi ostvarivali znatno manji povrat od uplata u sustav.
Truger također smatra da prijedlozi o usklađivanju mirovina s inflacijom ili o jačanju faktora održivosti nisu dovoljno razrađeni jer bi mogli povećati rizik od siromaštva u starijoj dobi.
Trugerov alternativni pristup
Ipak, Truger podržava određeno povećanje stvarne dobi umirovljenja, ali samo kao dio šireg paketa mjera.
Taj paket uključivao bi:
postupno povećanje doprinosa za mirovinsko osiguranje,
veće financiranje iz državnog proračuna za prava koja nisu pokrivena doprinosima,
povećanje zaposlenosti, posebno među ženama,
veće useljavanje kvalificiranih radnika,
uključivanje samozaposlenih osoba koje trenutno nisu obuhvaćene zakonskim mirovinskim osiguranjem.
Malo nade za političku provedbu
Unatoč svojim preporukama, članovi Vijeća nisu pretjerano optimistični da će političari uskoro provesti značajnije reforme mirovinskog sustava.
Predsjednica Vijeća, Monika Schnitzer, tijekom predstavljanja izvješća izjavila je da su se stručnjaci godinama bezuspješno zalagali za promjene u mirovinskom sustavu.
Prema njezinim riječima, na području mirovinskog osiguranja gotovo da nije bilo stvarnog napretka unatoč brojnim prijedlozima i upozorenjima stručnjaka.
Fenix-magazin/DP/MMD
