Oni koji primaju invalidsku mirovinu od 2025. moći će zarađivati više. Ono što je također novo je da oni koji su pogođeni sada čak mogu raditi puno radno vrijeme. Ne moraju se bojati rezova jer bolesne podržava njemačka država.
Osobe koje više ne mogu raditi ili mogu raditi samo ograničeno dobivaju olakšanje s invalidskom mirovinom. Jer vrlo malo ljudi dobrovoljno prerano odustane od posla. Mnogi od pogođenih pretrpjeli su tešku nesreću ili su ozbiljno bolesni. Za njih vrijedi: Svatko tko je sposoban raditi manje od šest sati dnevno iz zdravstvenih razloga ima pravo na invalidsku mirovinu .
Ova se mirovina također isplaćuje osobama koje će moći raditi manje od tri sata a dan u doglednoj budućnosti. Prema saveznoj vladi, oko tri milijuna ljudi prima invalidsku mirovinu (podaci od srpnja 2024.). Osim toga, 170.000 ljudi svake godine mora napustiti posao prije nego što dosegnu dob za mirovinu.
U međuvremenu, usred predizborne kampanje za nadolazeće savezne izbore 23. veljače, političari Unije zahtijevaju potpuno smanjenje osnovnih socijalnih naknada za one koji odbijaju raditi. Ali sada postoji nešto novo u vezi s invalidskom mirovinom: Tko unatoč bolesti želi raditi dulje od propisanog radnog vremena, može to učiniti bez gubitka prava na invalidsku mirovinu, prenose njemački mediji.
Puno radno vrijeme unatoč invalidskoj mirovini
Osobe s invalidskom mirovinom od početka 2024. godine mogu raditi bez ograničenja šest mjeseci na probni način bez gubitka prava na mirovinu. To znači da se za to vrijeme ukida dnevno ograničenje po satu do tri ili šest sati. To vrijedi i ako pogođeni već primaju invalidsku mirovinu. Šest mjeseci smatra se probnim razdobljem kako bi se testirala izvedba pogođenih. U toj fazi treba razjasniti mogu li se pogođeni vratiti na posao ili su možda djelomično ili trajno odsutni. Pogođeni mogu raditi sedam ili osam sati dnevno tijekom šestomjesečnog probnog roka “bez da to ima negativan utjecaj na njihovu mirovinu”, objašnjava internetski portal.
Ta testna faza posebno je namijenjena onima koji su se oporavili od liječenja raka i žele se vratiti na posao. Vaše pravo na invalidsku mirovinu istječe tek kada nakon probnog rada ponovno budete mogli raditi s punim radnim vremenom. Prema izvješću, mirovinski fond ne potražuje natrag isplaćenu mirovinu tijekom probnog rada. U načelu, liječnik odlučuje o zdravstvenom stanju i radnoj sposobnosti oboljelih. U slučaju smanjene sposobnosti zarađivanja primjenjuju se zakonske granice dodatnog dohotka za mirovine.
Od 1. siječnja ove godine umirovljenici su mogli zaraditi više. Konkretno, dodatne granice primanja za mirovine zbog smanjene sposobnosti zarađivanja povećat će se početkom godine na 19.661 euro za primatelje pune invalidske mirovine. U 2024. godini ta je brojka još uvijek iznosila 18.558,75 eura. Za mirovine zbog djelomične nesposobnosti za rad, granica dodatne zarade iznosi 39.322 eura umjesto dosadašnjih 37.117,50 eura. Osim zakonskih ograničenja dodatne zarade, prema Njemačkom zavodu za mirovinsko osiguranje (DRV), postoji i individualno ograničenje za primatelje invalidske mirovine. Temelji se na najvećim primanjima u posljednjih 15 godina prije nastanka nesposobnosti za rad. U pojedinačnim slučajevima pogođeni mogu zaraditi više. DRV daje savjete u svojim savjetodavnim centrima.
Puno radno vrijeme: moraju biti ispunjeni uvjeti za invalidsku mirovinu
Osiguranici tako mogu kombinirati invalidsku mirovinu i posao tijekom probnog staža te sami isprobati odgovara li im posao na pola ili puno radno vrijeme. Općenito, gore navedena dodatna ograničenja prihoda od 19.661 EUR ili 39.322 EUR primjenjuju se na zarade tijekom probnog razdoblja. Međutim, u pojedinačnim slučajevima mogu se primijeniti viši iznosi, ovisno o prihodima prije nesposobnosti za rad.
Prema agenciji za zaštitu potrošača Stiftung Warentest, 40 posto prihoda koji premašuju ograničenje dodatne zarade uračunat će se u mirovinu. Svatko tko traži EM mirovinu prvo mora ispuniti sljedeće uvjete:
Pogođeni moraju imati najmanje pet godina uplaćivanja doprinosa. To uključuje razdoblja plaćanja obveznih doprinosa iz radnog odnosa koja podliježu doprinosima za socijalno osiguranje, ali i razdoblja provedena u podizanju djece i brizi o njima ili dobrovoljne doprinose.
Pogođene osobe moraju plaćati obvezne doprinose najmanje tri godine u zadnjih pet godina. U određenim slučajevima – kao što su nezgode na radu ili profesionalne bolesti – minimalno osiguranje
Svi pogođeni koji bi željeli ponovno raditi s punim radnim vremenom i istodobno primati invalidsku mirovinu trebaju u svakom slučaju obavijestiti svog nositelja mirovinskog osiguranja i razgovarati sa svojim poslodavcem.
Fenix-magazin/MĐ/Matija Đudarić
