Naljepnica za božićni blagoslov obitelji u nekim dijelovima BiH izazvala je raspravu jer prikazuje Gospu s kratkom kosom i u jednostavnoj crnoj haljini, što su neki vjernici doživjeli kao neprihvatljivo odstupanje od tradicionalnih prikaza. Stručnjaci i poznavatelji sakralne umjetnosti ističu da je riječ o djelu Slavka Šohaja koje u franjevačkom i teološkom kontekstu vjerno prenosi poruku Božića, naglašavajući duhovnu bit događaja ispred vanjskog izgleda.
Piše: Marijana Dokoza
Ovih dana jedna naljepnica za blagoslov obitelji izazvala je živu raspravu među vjernicima u dijelovima Bosne i Hercegovine. Riječ je o naljepnici koju svećenici daruju obiteljima nakon blagoslova obitelji, a na kojoj su ispisana slova G+M+B ili C+M+B (lat. Christus Mansionem Benedicat – “Neka Krist blagoslovi dom”), godina blagoslova te simboli koji označavaju blagoslovljeni prostor i podsjećaju na zajedništvo u vjeri i poziv na svetost života.
Razlog za raspravu je prikaz na slici koji odstupa od tradicionalnih kanona: Gospa nije odjevena kao što su vjernici navikli, nema rumeno lice ni bujnu kosu, već nosi crnu jednostavnu haljinu. Oko nje i malog Isusa prikazani su franjevci.
Neki komentari na društvenim mrežama su, mogli bi slobodno reći, zastrašujući. Od tvrdnji da je slika “demonizirana”, do kritika kako Gospina odjeća ima “dekolte”. Ima i onih komentara u kojima komentator tvrdi kako zna ljude koji su „nakon što su dobili ove sličice odmah ih bacili u vatru i pročistili prostor od takvog “blagoslova”.
S druge strane ima i onih korisnika koji ističu kako tradicionalni prikazi nisu obavezni: “Marija je prikazana kao skromna, krhka žena bez rumenila, izvučenih trepavica i bujne zanosne kose. Marija nije barbika. Što se tiče odjeće, u Pasiji je također prikazivana u crnom jer je to bio običaj”, stoji u jednom komentaru.
Jedan korisnik podsjetio je i da su na slici franjevci, Sv. Franjo i njegovi fratri, te da je slika iz 2010. godine i nalazi se u jednoj crkvi u BiH.
Posebno vrijedan komentar dao je Vlado Filić, učitelj povijesti u OŠ „Ivan Meštrović“ Vrpolje: – Slika je detalj hrvatskog akademskog slikara Slavka Šohaja, naziva ‘Božić svetog Franje’. Naziv sam po sebi govori što predstavlja. Ove godine obilježavamo 800 godina od smrti sv. Franje Asiškog, koji je u Grecciu (1223.) organizirao ono što danas nazivamo ‘živim jaslicama’ – uprizorenje rođenja Gospodnjega s živim ljudima, a ponekad i životinjama, poput vola i magarca. Šohaj je to prikazao onako kako on vidi taj događaj, koji i danas živi u našim župama. Stoga je bilo prikladno da ovu 2026. godinu velike obljetnice Franjine smrti obilježimo naljepnicom za božićni blagoslov obitelji, koja nas podsjeća koliko se sveti Franjo duboko uživio u Božić, napisao je Vlado Filić.
Fra Ante Babić: Gospa podsjeća na djevojku iz našega naroda
Da bismo dobili stručno mišljenje, razgovarali smo i s fra Antom Babićem, dobrim poznavateljem sakralne umjetnosti:
Centralni i najvažniji lik naljepnice, što je i razumljivo, predstavlja djetešce Isus položeno na slamicu zlatno-žute boje. Ta boja najbolje potvrđuje da je on ono nebesko svjetlo, koje se rodilo u svetoj božićnoj noći. Drugi likovi su svi u tamnim boljama, ali svi su usmjereni, u klanjajućem stavu, prema tom čudesnom svjetlu koje zrači iz božanskog djeteta.
Uz dijete Isusa u sredini naljepnice dominira, izuzetno mlad, elegantan ženski lik. Taj lik predstavlja Isusovu majku. Umjetnik je ovdje prikazuje jako mladom, skladnom i ljupkom koja daje naslutiti da je njen sklad i ljupkost odsjaj njene nutranje čistoće. Gospin lik svojim prikazom, upada u oči lijepo podčešljana kosa, podsjeća na djevojku iz našega naroda, koja se spremila za neko slavlje. Možda je umjetnik pred sobom imao upravo jedan takav prikladan lik, neke njemu poznate djevojke, da mu posluži kao predložak i da nam svima poruči kako je djevojački sklad, ljepota, pogotvo ako vanjštinu prati ljepota i sklad duše i srca jest nešto na čemu se zaustavlja i Božje oko. A povijest Crkve nam pokazuje da su svi oni, na kojima se zaustavljalo Božje oko, Crkvi i svijetu donosili mnogo svjetla, ljepote i radosti. A to je događaj Božića izvan božićnog vremena. Upravo s tom nakanom blagoslivljaju se obitelji o Božiću, rekao je fra Ante Babić.
Na kraju ove „balade s društvenih mreža“, možemo kazati kako, iako estetski odstupa od tradicionalnih prikaza, naljepnica koja je izazvala toliku pozornost ipak ističe suštinsku poruku događaja, nadilazeći zemaljske kriterije ljepote i prikaza. Naravno, svatko ima pravo imati svoje mišljenje o tome sviđa li mu se ili ne, no kako je u svom komentaru istaknuo učitelj povijesti Vlado Filić: „Prvo treba dobro pogledati, pa onda suditi.“
Fenix-magazin/Marijana Dokoza
