“Cilj mi je putem ovog engleskog izdanja knjige, naklon njemačkog i hrvatskog, ukazati široj publici na mnogostruki utjecaj Otta Wagnera na arhitekturu u Hrvatskoj, krajem 19 i početkom 20. stoljeća. I to neposredno i posredno preko Wagnerovih učenika za vrijeme njegova djelovanja na Akademiji likovnih umjetnosti u Beču od 1894. do 1912. godine “, rekao je Osječanin dr. sc. Dragan Damjanović (46).
Iz Beča: Snježana Herek
Damjanović, redoviti profesor i predstojnik Katedre za modernu umjetnost i vizualne komunikacije, te pročelnik Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji je i autor engleskog izdanja knjige “Otto Wagner i hrvatska arhitektura”, knjigu je promovirao u ponedjeljak navečer u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, u sklopu istoimenog predavanja.
Predavanje, na kojem se je okupilo mnoštvo hrvatskih i austrijskih arhitekata, te profesora i znanstvenika s tog područja, pozdravnim je govorom otvorio hrvatski veleposlanik u Austriji Daniel Glunčić.
Uz poseban pozdrav gostu iz Zagreba prof. dr. Draganu Damjanoviću i dr. Andreasu Nierhausu, kuratoru Muzeja Grada Beča i najznačajnijem austrijskom stručnjaku za stvaralački opus Otta Wagnera, koji je također bio promotor Damjanovićeve knjige na engleskom jeziku.
Ali i Društvu hrvatskih arhitektica i arhitekata u Austriji na čelu s predsjednicom Ksenijom Fisoglou – Poljak, koje je ovom prigodom obilježilo petu godišnjicu svog djelovanja.
Govoreći o hrvatsko-austrijskim povijesnim i kulturnim poveznicama, veleposlanik Glunčić je publici skrenuo pozornost da upravo sjedi u salonu zgrade, bolje rečeno palače, koju je Wagner projektirao 1890-ih i neko vrijeme u njoj živio i stvarao, a u kojoj se danas nalazi hrvatsko veleposlanstvo u Beču (Rennweg 3).
“Arhitektura, umjetnost i glazba, su ti važni elementi koji kulturno i povijesno povezuju Hrvatsku s Austrijom i obrnuto”, rekao je hrvatski veleposlanik.
Glunčić je istaknuo veliki značaj Otta Wagnera i njegove škole za Hrvatsku, u kojoj je, kako je napomenuo Wagner “preko svojih djela i učenika ostavio dojmljive i važne tragove”. I to od Zagreba, Osijeka i Rijeke do Dubrovnika i šire.
“I mi u Austriji smo izuzetno sretni i zadovoljni da je knjiga prof. Damjanovića izašla i na engleskom jeziku. Tim više što je to trenutno jedina, značajna knjiga na engleskom, koja govori o školi Otta Wagnera. I istovremeno pokazuje značaj znanstvenih istraživanja u povijesti arhitekture između Beča i Zagreba odnosno Austrije i Hrvatske”, rekao je dr. Nierhaus, goreći o engleskom izdanju knjige “Otto Wagner i hrvatska arhitektura”.
“Engleska verzija knjige bila mi je važna, jer želim svijetu predstaviti hrvatsku baštinu. A engleski jezik se danas primarno koristi u svim znanostima, pa tako i u povijesti umjetnosti i povijesti arhitekture”, pojasnio je autor knjige prof. dr. Damjanović. Uz naglasak, kako je austrijski arhitekt Otto Wagner “odigrao ključnu ulogu u rađanju moderne arhitekture, ne samo u Beču i području srednje Europe, nego i u cijeloj Europi.
Predstavivši prvo Otta Wagnera, najvećeg secesijskog arhitekta, rođenog u Penzingu koji je danas dio Beča (14. bečki stambeni okrug), prof. Damjanović je na vrlo zanimljiv i duhovit način iznio niz primjera i autora hrvatske arhitekture koji izražavaju Wagnerova načela. Među njima, prvake hrvatske moderne arhitekture Viktora Kovačića i Vjekoslava Bastla te niz arhitekata rođenih na području današnje Hrvatske, a koji su se također kao i oni školovali kod Otta Wagnera u Beču. Poput Josipa Costaperaria, Gustava Flescha von Brunningena, Jurja Zaninovića, ali i Theodora Träxlera iz Donje Austrije koji je stvarao u Rijeci.
“Brojni su Wagnerovi učenici, koji su inače živjeli i radili u Beču ili su u nekom drugom središtu Austro-Ugarske projektirali za Hrvatsku, ponajprije za Istru i Dalmaciju, koje se početkom 20. stoljeća počinju intenzivno turistički razvijati”, istaknuo je prof. Damjanović.
Napomenuo je da se iz njihovih stvaralačkih opusa vidi kako su u Hrvatsku donijeli novi tip estetike, nove materijale, nove tipove konstrukcije i novi odnos prema arhitektonskom zanatu, čime su odigrali “ključnu ulogu u rađanju moderne”.
Među primjerima hrvatskih projekata s početka prošlog stoljeća nastalih pod utjecajem Otta Wagnera publika se mogla diviti Bastlovom impozantnom pročelju kuće Kallina prekrivenom pločicama od majolike, njegovim reklamama na pročelju kuće Feller ukrašenom velikom bocom napitka Elsa-Fluid, dekoraciji u obliku zmije oko pehara na zgradi ljekarnika Pečića, pročelju kuće zubara dr. Rada, Kovačićevoj crkvi sv. Blaža u Zagrebu, Zgradi zagrebačke burze, utopijskom Fenzlovu projektu Palače svjetskog mira i visećeg mosta na Lokrumu, Zaninovićevu utopijskom kasinu na Hvaru s ulazom u obliku stola za rulet, kao i Kramerovim hotelima i odmaralištima na Brijunima, Fabianijevoj Lječilišnoj zgradi u Opatiji itd.
Autor knjige prof. dr. Damjanović je naglasio kako je englesko izdanje ove knjige ugledalo svjetlo dana, tek prije nepunih mjesec dana. I da će nakon Beča sljedeća promotivna destinacija najvjerojatnije biti Zagreb.
Damjanović je također podsjetio da je 2018. godine knjiga “Otto Wagner i hrvatska arhitektura” izašla na njemačkom jeziku, a povod je bila 100. obljetnice Wagnerove smrti, te da je uz njenu promociju u hrvatskom Veleposlanstvu u Beču, organizirana i prigodna izložba. Potom je 2020. godine knjiga izašla i na hrvatskom jeziku i to u proširenom izdanju, ali bez promocije, jer ju je spriječila pandemija koronavirusa.
“Tim je veće zadovoljstvo ponovno 2024. biti u Beču, s engleskim izdanjem knjige”, zaključio je autor knjige prof. dr. Damjanović, koji je za svoje autorsko djelo i izlaganje dobio buran pljesak nazočne austrijsko-hrvatske publike.
Na kraju dojmljivog Damjanovićeva predavanja o utjecaju Otta Wagnera na hrvatsku arhitekturu publiku je na zajedničko druženje i domjenak pozvao veleposlanik Glunčić. A na obilježavanje pete godišnjice osnutka Društva hrvatskih arhitektica i arhitekata u Austriji, njegova predsjednica Ksenija Fisoglou-Poljak.
“Ovo je bila sjajna prigoda da i Društvo hrvatskih arhitekata u Austriji obilježi petu godišnjicu svog postojanja. Ponosni smo da je tu s nama i prof. Damjanović, od kojeg se uvijek može saznati nešto novo o Ottu Wagneru”, rekla nam je nakon promocije knjige Fisoglou-Poljak dodavši:
“Treba spomenuti da su i naši hrvatski arhitekti vrlo uspješni i cijenjeni u Austriji, posebno zagrebačka škola arhitekture”.
Fenix-magazin/MD/Snježana Herek
