Projekt online leksikografskog priručnika prvorazredne nacionalne važnosti zajednički su realizirali Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ kao izvršitelj i Hrvatska matica iseljenika kao naručitelj. Rad na projektu započeo je 2007., a sudjelovali su mnogobrojni hrvatski i međunarodni znanstvenici
Predstavljanje nakladničkoga projekta i elektroničkoga izdanja Leksikona hrvatskoga iseljeništva i manjina održano je 6. listopada u multimedijalnoj dvorani Kluba Matis u Hrvatskoj matici iseljenika u Zagrebu. Projekt prvorazredne nacionalne važnosti zajednički su realizirali Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ kao izvršitelj i Hrvatska matica iseljenika kao naručitelj. Inicijativa je potekla od predsjednice Matičina Upravnog odbora i saborske zastupnice Zdenke Babić Petričević. Rad na projektu, u kojem su sudjelovali mnogobrojni hrvatski i međunarodni znanstvenici i stručnjaci na području migracija i iseljeništva, među kojima i oni iz Leksikografskoga zavoda ‘Miroslav Krleža’ te Nacionalne i sveučilišne knjižnice, započeo je 2007. godine. Naslovnica Leksikona, slika Historica Croatica, rad je uglednoga hrvatskog slikara iz Australije Charlesa Bilicha.
Na predstavljanju o Leksikonu su govorili ravnatelj HMI-ja mr. sc. Marin Knezović, ravnatelj Instituta društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ i voditelj projekta dr. sc. Vlado Šakić, zamjenica voditelja projekta dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, dr. sc. Ivan Čizmić, dr. sc. Marin Sopta, dr. sc. Tomislav Markić i dr. sc. Ivan Rogić. Promociju su pratili mnogi ugledni uzvanici iz akademskog života domovine i iseljeništva, predstavnici medija i suradnici na projektu.
Biografije značajnijih pojedinaca
Za objavljivanje online inačice Leksikona priređeno je više od 5.900 natuknica, a njegov koncept i organizacija rada na njemu bili su zamišljeni u dvije etape. Prva se odnosila na hrvatsko iseljeništvo, druga na hrvatske manjine izvan Hrvatske. Najprije je, na temelju relevantne građe i literature, izrađen abecedarij natuknica kako bi stručnjaci LZ-a i Instituta ‘Ivo Pilar’ osmislili računalnu bazu podataka. Izrađena baza omogućuje unos iznimno velikog broja informacija koje se po različitim kriterijima vrlo jednostavno i sustavno mogu prikupljati, pretraživati i koristiti u radu. Natuknice su podijeljene na nekoliko skupina, s glavnom razdiobom na iseljeništvo i hrvatske manjine, dok su u online verziji složene po abecednome redu. Najvažniju i najbrojniju skupinu natuknica čine biografije značajnijih pojedinaca koji su djelovali, i djeluju, u Hrvatskoj i inozemstvu. Slijedi je razdioba po zemljama, zatim po pojmovima vezanim uz iseljeništvo i migracije, značajnijim događajima iz povijesti iseljeništva, novinama i časopisima koji su izlazili u iseljeništvu, organizacijama ili institucijama iseljenika i hrvatskih manjina te razdioba zbirnih natuknica kao što su Hrvati u Argentini, Hrvati na Novome Zelandu, Hrvati u Sjedinjenim Američkim Državama, Hrvati u Mađarskoj, Hrvati u Vojvodini i sl. Ta razdioba nastala je zbog metodičkih sinteza i sažimanja spoznaja o određenim (ne)potpunim podacima što zrcale neiscrpnu riznicu stvaralaštva našijenaca izvan matične zemlje u svim područjima ljudskoga znanja, osobito u posljednjih 150 godina.
Tim Leksikona
U bazi Leksikona trenutno je upisano oko 12.500 natuknica, 2.900 ih se odnosi na manjinske skupine, 9.000 na iseljeništvo, a ostale na pojmove, mjesta i događaje. Taj broj nije konačan jer se prikupljanjem informacija i spoznaja ona svakog dana dopunjava novim podacima. Budući da sve natuknice ne mogu ući u tiskani oblik Leksikona, treba reći da se one nalaze u bazi i da će se u budućnosti moći koristiti za izradu Enciklopedije hrvatskog iseljeništva i manjina ili posebnih leksikona, kao i budućega portala znanja o hrvatskome iseljeništvu, naglasio je dr. sc. Vlado Šakić.
Hrvatska matica iseljenika i Institut društvenih znanosti ‘Ivo Pilar’ objavljuju online inačicu Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina kao podlogu za tiskano izdanje, koje bi se trebalo pojaviti sredinom iduće godine. Svoje primjedbe, ispravke i sugestije možete do kraja 2015. godine slati na adresu: leksikon@pilar.hr
Zbog duljeg razdoblja u kojem se radilo na Leksikonu, naglasila je dr. sc. Ljiljana Dobrovšak, nije bilo moguće ažurirati sve podatke, osobito podatke iz biografija istaknutih pojedinaca. U pogledu organizacije rada na Leksikonu, zbog opsežnosti projekta postavljeni su uz voditelja projekta i njegovu zamjenicu voditelji dionica koji su, svaki u svojoj dionici, pratili izradu natuknica te kontaktirali s iseljeničkim i manjinskim udrugama, društvima i pojedincima. Tako je dionicu Hrvatske manjine u susjednim zemljama i hrvatsko iseljeništvo vodila Ljiljana Dobrovšak; Hrvate u Sjedinjenim Američkim Državama Danijel Vojak i Filip Tomić; Hrvate u Africi Danijel Vojak; Hrvate u Australiji i Novome Zelandu Ivan Hrstić; Hrvate u Kanadi Filip Majetić; Hrvate u Južnoj Americi Ivana Žebec Šilj i Teodoro Darko Mažuranić; Hrvate u Crnoj Gori Željko Brguljan; Hrvate u Njemačkoj Aleksandra Brnetić; Hrvate u Austriji Ivan Brlić; Hrvate u Francuskoj Slaven Kale i Mauricij Frka Petešić te Hrvate u Norveškoj Ivan Poljac. Uz njih u rad na projektu bili su uključeni stručni suradnici Slaven Kale i Neven Bošnjaković te Bruna Esih. Iz Leksikografskoga zavoda ‘Miroslav Krleža’ u projektu su sudjelovali Filip Hameršak, Vlatka Dugački, Krešimir Regan i Zdravko Pondelak, iz Hrvatske matice iseljenika Vesna Kukavica te iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice Željka Lovrenčić. Kao savjetnici pri oblikovanju Leksikona uz konzultantski tim u sastavu Ivan Čizmić, Ivan Rogić i Marin Sopta sudjelovali su ravnatelji Hrvatske matice iseljenika – Katarina Fuček, koja je potpisala Ugovor o projektu, Danira Nakić te sadašnji ravnatelj Matice Marin Knezović.
Poznati hrvatski povjesničari i istraživači
Uz voditelje dionica za pojedine skupine natuknica, kao stalni suradnici, savjetnici i autori natuknica sudjelovali su poznati hrvatski povjesničari i istraživači. U radu na natuknicama vezanim uz povijest Hrvata u Australiji uz Ivana Hrstića sudjelovao je i Ilija Šutalo, na natuknicama o Hrvatima u Južnoj Americi, posebice u Argentini, uz Ivanu Žebec Šilj sudjelovali su Teodoro Darko Mažuranić i Cristian Šprljan; o Hrvatima u Srbiji sudjelovali su Jakov Žižić, Mario Bara i Ivana Andrić Penava; u radu na natuknicama o Hrvatima u Belgiji sudjelovao je Radoslav Zaradić; na natuknicama o Hrvatima u Crnoj Gori uz Željka Brguljana sudjelovali su Ivan Brlić, Lovorka Čoralić i Maja Katušić; na natuknicama o Hrvatima u Mađarskoj sudjelovao je Đuro Franković; na natuknicama o Hrvatima u Rumunjskoj sudjelovala je Castilia Manea Grgin; na natuknicama o Hrvatima u Češkoj i Slovačkoj sudjelovali su Vlatka Dugački, Marijan Lipovac, Silva Kramer, Koraljka Kuzman Šlogar i Josef Lawitschka; u radu na natuknica o Hrvatima u Švicarskoj sudjelovali su Tomislav Đurasović i Tihomir Nuić; na natuknicama o Hrvatima u Sloveniji Petar Antunović, Šime Ivanjko, Marko Orlić i vlč. Marko Zadravec; na natuknicama o Hrvatima u Austriji Nikola Benčić i Sanja Vulić, a sportske karijere naših iseljenika i pripadnika manjina istražio je i o njima pisao Eduard Hamer. U izradi Leksikona sudjelovali su mnogi pojedinci: fra Josip Bebić, fra Marko Prpa, Bruna Esih, Nenad Pokos, Mladen Klemenčić, Dragutin Pavličević, Darjan Godić, Dinko Šokčević, Ana Jura (Zujić), Boris Kukić, Blaženka Krajina, Dragan Nimac, Domagoj Zovak, Eva Salopek, Ivana Bendra, Ivana Mudronja, Ivana Rukavina, Jasna Ćurković, Silva Kramer, Leo Juko, Vanja Lukić, Marin Beroš, Marko Fuček, Maja Lozo, Marija Pandžić, Melita Suljanović, Marija Šerić, Martina Šestić, Mateo Žanić, Petar Macut, Petra Platužić, Saša Bodulica, Sabina Galeković, Stipe Kljajić, Tamara Prevendar, Vlatka Leskovec, Zlatko Hasanbegović, Jakov Žižić, Zlatko Žužić, Željko Holjevac, Marko i Branimir Grabić, Mario Spadanuda, Branka Pavić Blažetin, Snježana Trojčanec i mnogi drugi. Iz HMI-ja, uz Vesnu Kukavicu, citirani su radovi Diane Šimurine Šoufek, Srebrenke Šervić, Lade Kanajet Šimić, Hrvoja Salopeka, Željke Lešić i Branke Bezić Filipović.
Iseljenički portal znanja
– Čin promoviranja elektroničkog izdanja Leksikona otvara pitanja vezana uz današnje rastuće internetske portale znanja i dvojbe mogu li ta mjesta na mreži doista biti ulaz u svijet znanja i mogu li korisniku ponuditi potpuno znanje o temi hrvatskih migracija u prošlosti i sadašnjosti. Odgovor na to pitanje nije lako pronaći budući da je znanje ukupnost svih spoznaja, a svi će se složiti – nemoguće je znati baš sve o seliocima. Razvoj informacijsko-komunikacijskih tehnologija i pojava hiperteksta i hiperveza, kao što je poznato, omogućili su međusobno povezivanje podataka, informacija i stvaranje novog znanja te potaknuli ideju da se u budućnosti na svjetskoj Mreži organizira i arhivira cjelokupno ljudsko znanje. Web portal HMI-ja i Instituta ‘Ivo Pilar’ od danas je mrežno mjesto koje predstavlja ishodišnu, polazišnu točku prema mrežnim sadržajima Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina. Stvoreni su preduvjeti, promocijom elektroničkog izdanja Leksikona, za razvitak portala znanja o Hrvatima izvan RH, na temelju digitalnog repozitorija – mrežne lokacije za čuvanje elektroničkih informacijskih dokumenata vezanih uz polutisućljetni fenomen migracija s hrvatskih prostora – naglasio je Ivan Rogić.
Digitalni repozitorij
U digitalnome repozitoriju leksikografskoga priručnika prvorazredne nacionalne važnosti, čije je online izdanje predstavljeno, obrađeni su: iseljenici i naši useljenici u Hrvatsku rođeni u inozemstvu, povratnici, politički emigranti, disidenti i egzilanti, ekonomski migranti i akteri modernih migracija, pečalbari razne provenijencije od običnih radnika, ratnih izbjeglica do onih dionika suvremene mobilnosti s diplomom ili obranjenom doktorskom disertacijom, pripadnici hrvatskih manjina iz 12 europskih zemalja, hodočasnici i misionari, kao i pustolovi s udaljenih meridijana i paralela, pomorci i diplomati, riječju ljudi u pokretu, hrvatski građani u pokretu sa svih kontinenata, hrvatski čovjek u pokretu – koji je imao dovoljno znatiželje i hrabrosti krenuti ususret novim horizontima i drukčijim kulturama, noseći u srcu svoju vjeru, radišnost i ljubav za domovinu.
Znameniti iseljenici
U abecedariju znamenitih iseljenika u Leksikonu čitatelji će susresti istaknute figure od vremena Nikole Tesle do najcitiranijeg znanstvenika današnjice Paška Rakića, a tu su i fizičari poput Denijela Denegrija, Davora Pavune ili pak mladog izumitelja Marina Soljačića, nobelovaca Vladimira Preloga i Lavoslava Ružičke, ali i otkrivača daktiloskopije Ivana Vučetića. Znanstvenika poput Dubravka Justića, Igora Mezića, Branka Ruščića i Eugena Korena te astrofizičara Dragutina Karla Rakoša. Među umjetnicima su sopranistica Zinka Kunc, kipari Ivan Meštrović, Josip Turkalj, Seka Severin Tudja, Lily Garafulic i Ante Dabro, slikari Anton Cetin, Charles Bilich i Leo Junek. Tu je i pravnik Mirjan Damaška i Eduard R. Antonich, kao i molekularni biolog Miroslav Radman te slavni Ivan Đikić, astronom Željko Ivezić, onkologa Luka Milas, slavna balerina Mie Čorak Slavenska, glasoviti vinar Miljenko Grgich, gospodarstvenici Paško Baburica i Andrónico Abaroa Luksic, utemeljitelj arhivistike u zemljama Južne Amerike Zlatko Aurelije Tanodi, otac naše digitalne ere Branko Souček…
Pisci i urednici iz iseljeničkih časopisa poput Vinka Nikolića, Borisa Marune, Vinka Grubišića, Karla Mirtha, Jere Jareba, Luke Brajnovića, Ante Cilige, Radovana i Božidara Latkovića, Jure Bogdana, Bogdana Radice, Ivone Dončević, Stjepana Šuleka, Jakše Kušana, Branka Salaja, Bože i Malkice Dugeč, Lovre Bogovića, Mate Meršića, Živka Mandića i drugih. Obrađeni su veliki književnici kao što su Anthony Mlikotin, Melissa Milich, Vladimir P. Goss, Josip Novakovich, Janko Deur, Marica Bodrožić, uz naše pisce hispanističkoga svijeta poput Juana H. Mihovilovicha, Nicolása Mihovilovića Rajčevića, Eugenija Mimice Barassija, Ramona Dijaza Eterovicha, Andrésa Moralesa Milohnića i autora niza svjetskih književnih uspješnica Antonia Skarmete iz Čilea…
Za Fenix napisala: Vesna Kukavica
Poveznica: http://www.pilar.hr/leksikon.html
