Ponedjeljak, 05/12/2022
Nafta (Ilustracija) / Foto: Preslik/FM

POPUSTILA STRAHOVANJA TRGOVACA: Cijene nafte pale drugi tjedan zaredom, više od 4 posto

Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošloga tjedna, drugoga zaredom, i to više od 4 posto, jer su ponešto popustila strahovanja trgovaca od poremećaja isporuka nafte iz Rusije zbog rata u Ukrajini i sankcija Zapada protiv Moskve.

 

Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 4,2 posto, na 107,93 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4,25 posto, na 104,70 dolara.

U posljednja dva tjedna cijene su pale gotovo 10 posto, izgubivši dio dobitaka od početka rata u Ukrajini. U prvom tjednu napada Rusije na tu zemlju cijena barela skočila je oko 20 posto.

U tom razdoblju, u kojemu su na tržištima vladala strahovanja od poremećaja ruskog izvoza zbog sankcija Zapada, cijena barela na londonskom tržištu dosegnula je u jednom trenutku 139 dolara, a na američkom 130 dolara, što su bile njihove najviše razine od 2008. godine.

U posljednja dva tjedna cijene su osjetno pale, no na tržištima i dalje vlada nesigurnost, pa cijene znatno osciliraju. Tako su se prošloga tjedna kretale u vrlo širokom rasponu od 16 dolara. Jedan bi dan pale ispod 100 dolara, a već drugi snažno skočile iznad te razine.

Uzroci oscilacije cijena

U fokusu trgovaca bili su prošloga tjedna pregovori između Rusije i Ukrajine o primirju, uz nastavak žestokih napada ruske vojske na ukrajinske gradove.

“Čini se da predsjednik Rusije Vladimir Putin ne želi prekinuti neprijateljstva. To bi trebalo osigurati potporu cijenama energije, uz veliki prostor za nastavak snažnih oscilacija”, rekao je analitičar PVM-a Stephen Brennock.

Cijene su prošloga tjedna snažno oscilirale i pod utjecajem nedostatne opskrbe zbog zazora trgovaca od ruske nafte, zastoja u pregovorima o iranskom nuklearnom programu, pada zaliha, ali i zabrinutosti za potražnju koju je potaknuo ponovno širenje covida 19 u Kini.

U takvim uvjetima trgovce je zabrinula vijest da su vodeći proizvođači, predvođeni Organizacijom zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezinim partnerima, uključujući Rusiju, u veljači još više zaostali za zacrtanom razinom proizvodnje nego u siječnju.

U travnju bi, pak, po procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), tržišta mogla izgubiti tri milijuna ruskih barela dnevno zbog sankcija uvedenih ruskim tvrtkama i bankama nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Opskrba bi se time smanjila trostruko više od potražnje koju pritišću visoke cijene, upozorila je IEA.

Pregovori o oživljavanju sporazuma o iranskom nuklearnom programu iz 2015. godine, koji bi mogli rezultirati obnovom iranskog izvoza nafte, ne najavljuju, pak, trgovcima skoru alternativu za rusku naftu.

“Trenutno stradavaju i ponuda i potražnja, ali ponuda je teže pogođena”, poručuju analitičari SEB banke, koji očekuju tijesnu opskrbu u iduća dva tromjesečja.

Rast cijena nafte potiče inflacijske pritiske

Rusija izvozi između 4 i 5 milijuna barela nafte dnevno, od čega otprilike polovica ide u Europu, pa je nakon Saudijske Arabije najveći izvoznik nafte u svijetu. Zbog toga se trgovci plaše da bi poremećaji isporuka iz Rusije dodatno povećali jaz između slabe ponude i rastuće potražnje.

SAD je nedavno uveo embargo na rusku naftu, ali mu se europske zemlje nisu pridružile.

Analitičari drže da će se cijene barela vjerojatno zadržati iznad razina od 100 dolara sve dok OPEC, američke kompanije koje naftu vade iz škriljaca ili, primjerice, Iran ne osiguraju alternativu ruskoj nafti i ne plasiraju na tržište više barela.

Analitičari upozoravaju i na jačanje inflacijskih pritisaka u svjetskom gospodarstvu, koje potiče cijena barela iznad 100 dolara.

Fed povećao kamate, smanjio procjene rasta BDP-a

A jačanje inflacije moglo bi natjerati središnje banke na agresivno zaoštravanje monetarne politike, što bi izazvalo usporavanje rasta globalnog gospodarstva, a time i potražnje za naftom.

Kako se u SAD-u inflacija posljednjih mjeseci kreće na najvišim razinama u 40 godina, prošloga je tjedna američka središnja banka povećala ključne kamatne stope za 0,25 postotnih bodova, po prvi puta od 2018. godine, i najavila daljnja povećanja cijene novca.

Zbog visoke inflacije, ali i posljedica rata u Ukrajini, Fed je, također, smanjio procjene rasta gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 4 na 2,8 posto.

A to znači da bi u SAD-u, najvećem svjetskom potrošaču nafte, rast potražnje za ‘crnim zlatom’ mogao usporiti.

Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetskog gospodarstva od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte skočile gotovo 40 posto.

Fenix-magazin/MD/Hina

Pogledajte drugo

OLUJA “ZORA” SE KREĆE NAD NJEMAČKOM: Stigla je zima sa snijegom, ledom i poledicom

Na sjeveru Njemačke danas će biti mjestimice kiše, a u niskom gorju i zapadu zemlje …