Broj djece koju su u Njemačkoj rodile majke s hrvatskim državljanstvom tijekom prvih pet godina članstva Hrvatske u EU povećao se za više od 60 posto te je tijekom 2017. – godine u kojoj je broj rođene djece u Hrvatskoj pao na najnižu razinu u posljednjih 70 godina – premašio brojku od 4.000.
Pritom se ne radi o povećanju broja djece koju rađaju potomci starih doseljenika, nego onoj koju na svijet donose novi hrvatski iseljenici, koji su državu napustili nakon ulaska Hrvatske u EU, ustvrdio je za Jutarnji list dr. Ivan Čipina, voditelj Centra za longitudinalne populacijske studije i izvanredni profesor na Katedri za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta.
Njegova tvrdnja proizlazi iz analize koju je dobio obrađujući podatke Saveznog statističkog ureda Njemačke. Broj djece koju su rađale hrvatske državljanke u Njemačkoj bio je u stalnom padu u godinama prije ulaska Hrvatske u EU, a nakon 2014. godine počeo je naglo rasti.
Posebno velik, gotovo deseterostruki rast zabilježen je u udjelu djece hrvatskih državljanki koja nisu automatski rođenjem stekla njemačko državljanstvo, a to je jedan od ključnih pokazatelja da se radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se posljednjih godina iselile iz Hrvatske.
Naime, od 2000. godine u Njemačkoj je na snazi zakon koji omogućuje djeci kojoj su oba roditelja stranca, a koja su rođena u Njemačkoj, automatsko stjecanje njemačkog državljanstva ako barem jedan od roditelja ima dozvolu boravka i legalno boravi na području Njemačke najmanje osam godina.
Nagli rast
Do 2013. godine udio djece koju su u Njemačkoj rodile hrvatske državljanke, a koja nisu automatski rođenjem stjecala pravo na njemačko državljanstvo, bio je iznimno nizak, od pet do sedam posto. Dakle, većini novorođene djece barem je jedan roditelj najmanje osam godina legalno boravio u Njemačkoj, što ukazuje na to da su je rađali potomci nekadašnjih doseljenika s dovoljno dugim boravkom u Njemačkoj ili hrvatske državljanke koje su ulazile u brak s njemačkim državljaninom ili pak strancem koji dovoljno dugo boravi u Njemačkoj.
Međutim, od 2013. situacija se dramatično mijenja: udio djece koju su rodile hrvatske državljanke, a koja nisu rođenjem stekla njemačko državljanstvo, već je 2013. narastao s pet na 12 posto, tijekom 2014. na 20 posto, a 2017. gotovo je svako drugo dijete ostalo bez njemačkog državljanstva!
– To znači da nijedan roditelj gotovo polovice djece koju su rodile hrvatske državljanke u Njemačkoj tijekom 2017. nije barem 8 godina boravio u Njemačkoj, što pak ukazuje na to da se dobrim dijelom radi o djeci rođenoj u mladim hrvatskim obiteljima koje su se nedavno odselile u Njemačku – kaže dr. Čipin.
Fenix-magazin/MD/Jutarnji list
