Meso koje ‘cvrči’ na roštilju možda jest sinonim za ljeto, no konzumenti bi trebali ponovno razmisliti o svojem jelovniku ako kane zaštititi planet na kojem žive, smatra američka neprofitna organizacija World Resources Institute.
Kada bi najveći konzumenti govedine i janjetine do 2050. smanjili tjedni unos te vrste mesa na samo jedan i pol hamburger., emisija stakleničkih plinova uspjela bi se smanjiti te bi se šume poštedjele krčenja i pretvaranja u poljoprivredna zemljišta, kažu stručnjaci WRI-ja.
Amerikanci i Europljani jedu dvostruko veću količinu mesa od spomenute, a Brazilci čak triput višu, kaže Timothy Searchinger, glavni autor izvješća i znanstvenik sa Sveučilišta Princeton.
Po podacima iz 2010., potrošači u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Europi, Latinskoj Americi te državama bivšega Sovjetskog Saveza čine četvrtinu svjetske populacije, no konzumirali su više od polovine globalne količine govedine, janjetine i kozletine, mesa preživača.
Prema podacima UN-a, poljoprivreda u globalnom zagrijavanju sudjeluje s 11%, a najviše stakleničkih plinova stvaraju gnojivo i probavni sustav preživača.
Na poljoprivrednim zemljištima dolazi do emisije stakleničkih plinova zbog isušivanja tresetišta, pri čemu se u zrak ispušta jedan od glavnih stakleničkih plinova, ugljični dioksid.
Očekuje se da će na globalnoj razini potreba za hranom do 2050. porasti za više od 50 posto zbog porasta populacije. Približavanje toj brojci moglo bi imati zastrašujuće posljedice kada je posrijedi život na našem planetu, kažu iz WRI-ja.
“To će vjerojatno zahtijevati krčenje preostalih šuma pri čemu će nestati tisuće raznih životinjskih i biljnih vrsta”, stoji u izvješću.
Pri proizvodnji tone mesa od preživača emitira se četiri puta više stakleničkih plinova nego pri proizvodnji svinjetine te osam puta više nego pri proizvodnji peradi.
Fenix-Magazin/IL/Hina