Vladajuća koalicija ima za cilj zatvoriti financijske rupe i obuzdati rast doprinosa za socijalno osiguranje reformama sustava zdravstvene zaštite i dugotrajne skrbi. Visoki troškovi rada koji nisu plaće smatraju se uzrokom rastuće nezaposlenosti.
Ipak, upravo zbog tih reformi, tvrtke u uslužnom sektoru suočavaju se sa značajnim povećanjem tereta nameta. Planovi uključuju uvođenje viših nameta na “mini job- mini poslove”. Trenutno, paušalni nameti za mini job – koje plaća isključivo poslodavac – iznose nešto više od 31 posto plaće; ta se brojka sada očekuje da će porasti na više od 39 posto.
Uz mnogo raspravljano povećanje gornjih granica procjene doprinosa za osobe s visokim primanjima, ova mjera ima za cilj generirati dodatne prihode za fondove zdravstvenog i dugotrajnog osiguranja bez utjecaja na opće stope doprinosa, pišu njemački mediji.
Prema nacrtu zakona, ministrica zdravstva Nina Warken (CDU) predviđa godišnje prihode od nešto više od tri milijarde eura od novih, viših nameta na mini poslove – što predstavlja dodatno financijsko opterećenje za tvrtke. Krilo socijalne politike CDU/CSU također poziva na “ukidanje mini-poslova kao oblika dugoročnog zaposlenja”.
Doprinosi poslodavaca porast će s 31 na 39 posto
Mini poslovi – definirani kao marginalno zaposlenje s mjesečnom zaradom do 603 eura – podliježu sustavu paušalnih nameta. Za razliku od standardnog zaposlenja koje podliježe punim obvezama socijalnog osiguranja, poslodavac snosi cijeli trošak tih nameta, omogućujući “minijobberima” da primaju plaću bez odbitaka. Čak i sada, paušalni nameti koje plaća poslodavac premašuju standardnih 50 posto udjela doprinosa za socijalno osiguranje, koji trenutno iznosi nešto više od 21 posto.
Osim dodatnih nameta i poreza, poslodavci trenutno plaćaju 13 posto doprinosa za zdravstveno osiguranje i 15 posto paušalnog doprinosa za mirovinsko osiguranje za mini job.
Prema iznesenim planovima, u budućnosti bi plaćali punu, standardnu stopu doprinosa za zdravstveno osiguranje od približno 17,5 posto, navode njemački mediji. Dodatnih 3,6 posto bit će dodano u obliku doprinosa za osiguranje dugotrajne njege – nameta koji se prije nije primjenjivao na “mini poslove”.
Takozvani midi-poslovi – granični aranžmani zapošljavanja – u kategoriji primanja do 2.000 eura također su pogođeni planovima. Iako se oni smatraju zaposlenjem koje podliježe doprinosima za socijalno osiguranje, primjenjuje se drugačija struktura nameta: poslodavci plaćaju više od polovice ukupnog doprinosa. U budućnosti će se i ovdje zahtijevati veći doprinos za zdravstveno osiguranje.
Upozorenje poslodavaca
Poslodavci kažu kako povećanje nameta znači ukidanje mini poslova. Kažu kako se boje otkaza i rasta cijena. Tvrde se da uvođenim novih mjera gase mini poslovi koje radi oko 6 milijuna radnika u Njemačkoj.
Fenix-magazin/SČ
