Austrijska Narodna stranka (ÖVP) je u nedjelju pobijedila u najvećoj austrijskoj saveznoj pokrajini Donjoj Austriji, na pokrajinskim izborima koje je obilježio politički potres.
Piše: Snježana Herek
Riječ je o Pirovoj pobjedi narodnjaka, koji su zabilježili povijesni gubitak glasova birača nakon Drugog svjetskog rata i gubitak apsolutne većine u pokrajinskom parlamentu i vjerojatno i u vladi, koju su imali više od dva desetljeća. I na drugoj strani znakoviti uzlet krajnje desne Slobodarske stranke (FPÖ), koja je zabilježila ne samo povijesni dobitak naklonosti birača, nego je i trijumfalno osvojila drugo mjesto, potisnuvši socijaldemokrate (SPÖ) na treće mjesto, pokazale su prve izlazne ankete.
Prema projekcijama austrijske državne televizije objavljene u 17,15 i 17,25 sati “narodnjaci” (ÖVP), predvođeni dosadašnjom pokrajinskom poglavaricom Johannom Mikl-Leitner su pobijedili s 39,7 posto glasova,što je za čak 9,9 posto manje manje nego 2018. godine kada su osvojili 49,6 posto i apsolutnu većinu, koju su na ovim izborima izgubili. Na drugom je mjestu krajnje desna Slobodarska stranka (FPÖ), koja je trijumfalno osvojila naklonost čak 25 posto biračkog tijela, što je čak 10,3 posto više nego 2018. godine. Dakle, povijesni izborni uspjeh krajnje desnice u Donjoj Austriji .
Socijaldemokratska stranka (SPÖ) s 21 posto, odnosno 3 posto manje glasova nego na prošlim izborima je pala s drugog na treće mjesto.
Četvrti su Zeleni s 7,3 posto ( +0,8 posto u odnosu na 2018.), a peti liberali Neosa s 6,3 posto glasova ( +1,1 u odnosu na 2018.). Slijede ostale male stranke.
Izborni rezultat u Donjoj Austriji potvrđuje stalni porast popularnosti krajnjih desničara (FPÖ) među austrijskim biračima, s programom koji je sve stroži prema useljenicima, posebice azilantima, te sve veću nesklonost austrijskoj narodnjačko-zelenoj vladi, koju se stalno proziva zbog enormnih poskupljenja u zemlji.
Kako ističu politolozi i ostali dobri poznavatelji austrijskih (ne)prilika krajnji desničari svojim populizmom i ksenofobijom najveći broj glasova osvajaju ne samo u siromašnim gradskim četvrtima, koje su, barem do sada, bile izborna baza socijaldemokrata, nego i u narodnjačkim bazama.
Središnje teme na pokrajinskim izborima, na koje je bilo pozvano 1,3 milijuna birača bile su poskupljenja, klima, azil i korupcija.
Pobjedničko raspoloženje u FPÖ-om taboru upotpunio je čelnik krajnjih desničara u Donjoj Austriji Udo Landbauer svojom zahvalom biračima za potporu, uz opasku, kako sve ono što je obećano prije izbora, biti će realizirano. Landbauer je na svojim predizbornim skupovima tražio podršku birača kako bi mogao postati čelnik pokrajine, što mu očiti neće uspjeti, jer su narodnjaci i dalje prva i najjača politička snaga u toj pokrajini. Također je obećao kako će FPÖ, ako dođe na vlast 2023. godinu učiniti “godinom deportacije azilanata”.
U taboru narodnjaka, iako su pobjednici izbora, bilo je prilično tiho, s obzirom na povijesni gubitak naklonosti biračkog tijela.
Čelnica Narodne stranke Donje Austrije i zemaljska poglavarica Johanna Mikl-Leitner je zahvalivši biračima na podršci rekla kako je izborni rezultat za ÖVP stranku “bolan”. Kao razlog čelnica donjoaustrijskih narodnjaka je navela “val protesta koji se širi po cijeloj zemlji zbog krize, poskupljenja i nezadovoljstva saveznom politikom”.
“Ono što je važno je da smo uspjeli spriječiti plavo-crvenu koaliciju”, istaknula je Mikl-Leitner. Riječ je o koaliciji krajnjih desničara i socijaldemokrata koji zajedno nemaju potrebnu većinu zastupničkih mandata u pokrajinskom parlamentu, a o kojoj se je uoči izbora mnogo špekuliralo.
Narodna stranka (ÖVP) imat će 23 zastupnika u pokrajinskom parlamentu od ukupno 56, šest manje nego 2018. godine. Krajnji desničari (FPÖ) 14 zastupnika (+6), socijaldemokrati (SPÖ) 12 mandatara (-1), Zeleni 4 zastupnika (+1) i Neos 3 zastupnika, koliko su imali i do sada.
Ono što je također vrlo bolno za narodnjake je da su i u pokrajinskoj vladi izgubili čak 2 mjesta, te sada imaju “samo” 4. FPÖ će imati 3 mjesta, što je za dva više nego dosad, a socijaldemokrati 2 mjesta. Rezultat se može još neznatno promijeniti, eventualno da narodnjaci dobiju još jedno mjesto u vladi, najavili su analitičari.
U svakom slučaju Mikl-Leitner ostaje i dalje na čelu narodnjaka u Donjoj Austriji, kako je istaknula nakon proglašenja izbornog rezultata pred TV kamerama. Uz obrazloženje da narodnjaci “drže se zajedno kako u dobrim tako i u teškim vremenima”.
A to znači da će konzervativci, s obzirom da nisu uspjeli zadržati apsolutnu većinu, morati u potragu za koalicijskim partnerom, što je u Donjoj Austriji, barem do sada bila neobična politička kombinacija.
Mediji navode kako su narodnjaci platili izborni ceh brojnih korupcijskih afera u svojim redovima, uključujući i onu s njihovim bivšim čelnikom i saveznim kancelarom Sebastianom Kurzom.
Fenix-magazin/SIM/Snježana Herek
