Zašto 60-godišnjak ima samo 15 svjećica na svojoj rođendanskoj torti? Jer rođen je 29. veljače i mogao je slaviti tek svaki četvrti rođendan. Pojedini ljudi ovu misteriju mogu povezati s prijestupnom godinom.
Ali, kako veljača zapravo dobiva dodatni dan svake četiri godine?
Zemlji ne treba točno 365 dana da obiđe Sunce
Razlog: Zemlji ne treba točno 365 dana da obiđe Sunce, već malo više – točnije 365,2422 dana. Nakon 365 dana naš planet ne napravi potpunu revoluciju oko Sunca – nedostaje kratka udaljenost.
Točno udaljenost koju Zemlja prijeđe za 0,2422 dana, odnosno za oko šest sati. Kako bismo to kompenzirali, svake četiri godine dodajemo jedan dan. Ova godina se zove prijestupna i ima 366 dana umjesto 365.
Kada to ne bismo učinili, to bi značilo da bi se u jednom trenutku godišnja doba “pomaknula” i da bi mi na sjevernoj hemisferi već zimi imali ljetne vrućine, a ljeti slavili Božić.
Nekoliko različitih pristupa
Tko je dosad pazio primijetit će da ovaj izračun nije sasvim egzaktan. Jer 0,2422 dana ne odgovara točno četvrtini dana, nego jedanaest minuta manje. One nedostaju svake godine s uredbom o prijestupnoj godini.
Kako bi osiguralo da se i ova činjenica uzme u obzir, papa Grgur 13. imao je sjajnu ideju. Godine 1582. propisao je da se u svim godinama koje završavaju stoljeće i nisu ravnomjerno djeljive s 400, prijestupni dan – 29. veljače – ukida. Sljedeći put će se to dogoditi 2100. godine.
Za gotovo 2800 godina bit će 30. veljače
Kao rezultat ovih pravila, kalendarska godina i tropska godina toliko su se približile da je gregorijanska kalendarska godina svake godine oko 27 sekundi kraća.
Prema tom propisu vjerojatno će se morati uvesti još jedan prijestupni dan oko 4813. godine.
No, 30. veljače neće uskoro biti uveden u kalendare.
Fenix-magazin/SČ