Zdravstveni sustav u Njemačkoj se smatra kao jedan od najboljih. Upravo zbog tog “boljeg nego u Hrvatskoj” zdravstvenog sustava, velik broj hrvatskih iseljenika ne želi se potpuno odjaviti iz Njemačke u Hrvatsku pa zadržavaju njemačko zdravstveno osiguranje.
Jer, ako im, kako kažu, “ne daj Bože, nešto bude, sigurniji su u Njemačkoj”. Istina, u Hrvatskoj nedostaje puno toga, počevši od kreveta u bolnicama, pa do lijekova. No, ni u Njemačkoj situacija nije baš toliko dobra koliko Hrvati možda misle, makar kad je riječ o stanju u bolnicama.
Dobar primjer je istraživanje reporterke “Team Wallraff”. Riječ je o RTL-ovom istraživačkom timu na tajnom zadatku kojeg producira Günter Wallraff, njemački pisac i istraživački novinar.
Tim je poslao tri novinarke na tajni zadatak u tri bolnice u Njemačkoj. Ono što je novinarka otkrila u bolnici u Limburgu je šokantno i zabrinjavajuće.
Mlada reporterka je u bolnicu došla kao njegovateljica na stažu.
– Bio je slučaj kad je mlada pacijentica koja je sudjelovala u prometnoj nesreći otpuštena iz bolnice prije nego je prošlo 24 sata koja bi trebala ostati u bolnici kako bi je nadgledali. Iako bi ozbiljne unutarnje ozljede mogle nastati mnogo kasnije, a od bolova je teško mogla ustati, ona je puštena kući. Željeli su u potpunosti izbjeći bolnički prijem. Inače je plan da se u takvom slučaju pacijenti određeno vrijeme zadrže u bolnici, no specijalizant je objasnio uznemirenoj pacijentici: – Više nam ne treba 24-satni nadzor. Mladi ste, a mi smo obavili opsežne pretrage. No, potreban im je potpis kojim žena potvrđuje da namjerava prijevremeno napustiti bolnicu protiv savjeta liječnika. Naposljetku, pacijentica je pomoću štaka i u bolovima napustila bolnicu, rekla je reporterka.
Günter Wallraff u video prilogu o reportaži iz bolnice je pokazao i mišljenje dr. Sare Aytac, više liječnica za traumatološku kirurgiju i ortopediju koja je za RTL komentirala slučaj iz bolnice u Limburgu.
– Ovakav pristup je potpuno neadekvatan. Pacijentica je i psihički nesposobna. Nitko nije provjerio može li uopće hodati. Postoji razlog zašto se takve stvari prate 24 sata dnevno, jer do krvarenja, primjerice zbog ozljeda mekih gornjih trbušnih organa, može doći tek kasnije, rekla je dr. Aytac.
Reagirala bolnica
Bolnica je na cijeli slučaj odgovorila RTL-u: Ako se procijeni da pacijenti mogu imati višestruke ozljede (politraumatizirani) zbog tijeka nesreće, ali su ozbiljne ozljede isključene u tijeku nesreće, ti se pacijenti primaju u bolnicu prema preporuci i promatraju 24 sata. Nisu rijetki slučajevi da pacijenti koji uopće nisu ozlijeđeni ili su samo lakše ozlijeđeni napuste bolnicu prije isteka 24 sata nakon opsežnog pregleda. Ovi pacijenti, koji su lakše ili uopće nisu ozlijeđeni, prema smjernicama se otpuštaju nakon detaljnog objašnjenja mogućih rizika.
Zbog nedostatka vremena: Sestre unose imaginarne podatke o vitalnim znakovima
Reporterka je također zapanjena još jednom situacijom koja pokazuje koliko je u nekim slučajevima ozbiljan nedostatak medicinskog osoblja. Naime, pacijentici s traumatskom ozljedom mozga zapravo treba mjeriti puls i krvni tlak svakih 30 minuta.
– Medicinska sestra mi je rekla: Nemaš vremena. Ne možeš svakih trideset minuta doći u prostoriju i mjeriti pacijentici vrijednosti, nemamo vremena za to, pa mi samo nešto unesemo. I nedugo nakon toga je upisala vrijednosti u dokumentaciju koju je sam smislila. I sama zna da to ne smije, ali svejedno me je upozorila da to držim u tajnosti. – Nisi ništa vidjela, ni čula, rekla mi je, govori reporterka.
Dr. Aytac kaže kako je to krajnje nemarno.
– U slučaju ozljede glave, vrijeme je također od presudne važnosti. To se može drastično pogoršati u roku od nekoliko minuta i čak dovesti do smrti, pojasnila je dr. Aytac.
Bolnica je na taj slučaj odgovorila: – Nismo svjesni nijednog slučaja u kojem se kaže da su imaginarne vrijednosti unesene krivo.
U drugom slučaju, u bolnici u St. Augustinu, (Sjeverna Rajna-Vestfalija), majka je u bolnicu došla sa sinom koji već tri tjedna ima proljev.
– Pedijatar šalje majku i njezino bolesno dijete u dječju kliniku, ali ih tamo nisu htjeli primiti. Dječak navodno nije imao uputnicu od pedijatra i zbog toga bi liječenje morali platiti tzv. hitnim kartom. Za pacijenta s hitnom potvrdom klinika dobiva se 18 eura. Samo utvrđivanje razine upale u dječakovoj krvi koštalo bi 20 eura što je gubitak za kliniku, govori reporterka.
Prazan laboratorij
U drugom slučaju u istoj bolnici dvoje djece za koje se sumnja da su zaraženi RS virusom smješteno je zajedno u jednoj sobi.
– Nije se utvrdilo jesu li oba djeteta doista zaražena visoko zaraznim i potencijalno smrtonosnim patogenom jer u tom trenutku nitko nije radio u laboratoriju klinike, govori reporterka.
Ako samo jedno od dvoje djece zaista ima RSV, velika je vjerojatnost da će sljedećeg jutra oboje biti bolesno.
Pacijenti u bolovima
Potom, i u prvoj i drugoj bolnici pacijenti danima moraju ležati u bolovima jer im se operacije stalno odgađaju. Iako su operacijske dvorane prazne, nema dovoljno liječnika koji bi sve operacije obavili na vrijeme, govori reporterka.
Reporterka je jednom prilikom primijetila kako medicinska sestra ulazi u sobu visoko zaraznog pacijenta bez zaštitne odjeće, rukavica i maske i želi odložiti visoko zarazni otpad ne u karantenu kako je propisano, nego na odjelu.
– U jednom slučaju medicinska sestra na poslužavniku za lijekove kolegice otkrila je nepravilno izmiješan lijek. Ako je dat u prevelikoj koncentraciji, lijek je mogao oštetiti pacijentove bubrege, govori reporterka.
Svi ovi primjeri još jednom pokazuju kako pritisak na troškove i nedostatak osoblja u klinikama ugrožavaju zdravlje pacijenata i medicinskog osoblja. Međutim, ne nedostaje samo novac. Postoji i manjak medicinskih sestara voljnih raditi u takvim nepovoljnim uvjetima. U Njemačkoj već nedostaje 200.000 medicinskih sestara. Prema izračunima Instituta njemačkog gospodarstva u Kölnu, brojka će se u sljedećih dvanaest godina povećati na pola milijuna.
Ne razumiju njemački jezik, prepušteni su sami sebi i opterećeni
Prerušen u bolničarku pripravnicu, tajni novinar infiltrirao se u bolnički odjel za obuku medicinskih sestara. Tamo radi mnogo stranih medicinskih sestara koje treba pripremiti za tzv. test priznavanja, a time i za svakodnevni klinički rad u Njemačkoj pod vodstvom kvalificiranih stručnjaka. No, novinar opetovano primjećuje kako su strani stručnjaci prepušteni sami sebi, a ponekad i opterećeni. Poznavanje njemačkog je preduvjet za posao, ali to je često “samo na papiru”, kako kaže jedna medicinska sestra. Jezične i komunikacijske poteškoće dovode do situacija koje ugrožavaju zdravlje pacijenata i njegovatelja.
Upozoreni prije emitiranja emisije
Svi voditelji klinike prije emitiranja emisije o radu u njemačkim bolnicama bili su suočeni s rezultatima istraživanja istraživačkog tima RTL-a. No, negiraju optužbe da su smanjivali broj zaposlenih i kvalitetu kako bi povećali profit.
-Vaši podaci o osoblju, pravilniku o zauzetosti kreveta ili higijenskim standardima ne odgovaraju dojmovima koje su novinari stekli dok su bili pripravnici za njegovatelje, poručio im je Günter Wallraff.
A što na ovakve scene kaže ministar zdravstva Karl Lauterbach?
U intervjuu s Günterom Wallraffom, Lauterbach kaže da ne želi umanjiti pritužbe u njemačkom zdravstvenom sustavu.
– Uvjeti su nepodnošljivi. Zdravstveni sustav mora izaći iz komercijalizacije i hitno treba reformu, rekao je ministar.
Lauterbach je već dostavio planove za to, koji bi trebali stupiti na snagu 1. siječnja 2024. godine.
-To mi je najvažniji cilj u ovom zakonodavnom razdoblju, kaže Lauterbach.
Fenix-magazin/MD
