Nakon završetka izbora 23. veljače, njemački zastupnici započet će pregovore o formiranju sljedeće koalicijske vlade. Stranke su već imenovale svoje kandidate za kancelara, javlja dpa.
Tko su ključne političke figure od kojih će jedna postati sljedeći njemački kancelar?
Olaf Scholz – Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD)
Aktualni kancelar kandidirao se za drugi mandat. Prije četiri godine Scholz je svoju stranku, koja je dugo tonula u anketama, doveo do iznenađujuće pobjede.
Ovoga puta članovi stranke računaju na to da će 66-godišnji Hamburžanin preokrenuti svoju nisku popularnost i ponoviti isti uspjeh.
Skeptici mu možda neće oprostiti.
Scholz se morao boriti s kritičarima koji su zahtijevali da odustane od svoje kandidature u korist drugog socijaldemokrata. Od samog početka mandata trpio je i kritike zbog bezličnog stila, zbog čega je dobio robotski nadimak Scholzmat.
U trenutnoj kampanji, Scholz želi osvojiti bodove s dokazanim iskustvom. Bio je ministar, gradonačelnik Hamburga i kancelar gotovo četiri godine.
Vrhunac Scholzova mandata došao je rano, s njegovim govorom o “prekretnici” (Zeitenwende) 2022., u kojem je odgovorio na ruski napad na Ukrajinu. Tada smo se izborili i s energetskom krizom, nakon što je Rusija obustavila isporuke plina.
Međutim, Scholzova nestabilna trostranačka koalicija sa Zelenima i liberalima (FDP) zapala je u unutarnje sukobe, uključujući gorak zastoj oko proračuna. Sukob je završio u studenom kada je kancelarka smijenila ministra financija Christiana Lindnera iz FDP-a.
To je dovelo do izbora, sedam mjeseci prije roka.
Scholz živi u Potsdamu, blizu Berlina, oženjen je SPD-ovom političarkom Brittom Ernst i voli čitati. Nedavno je otkrio trčanje i veslanje kao nove hobije.
Friedrich Merz – Kršćanski demokrati (CDU)
Čelnik CDU-a Friedrich Merz ima najveće izglede preuzeti mjesto kancelara nakon što su njegovi konzervativci i njihova bavarska sestrinska stranka Kršćansko-socijalna unija (CSU) proveli tri i pol godine u oporbi.
Merc je nekoć bio politički otpisan. Sukobio se s bivšom kancelarkom CDU-a Angelom Merkel, a ta ga je borba na kraju dovela do druge poslovne karijere, gdje se obogatio kao šef investicijske tvrtke BlackRock.
No, kada je Merkel odstupila 2021., 69-godišnji Merc, rodom iz zapadnog Sauerlanda, odlučno se vratio na politički vrh.
Zaslužan je za ponovno okupljanje CDU-a i popravljanje odnosa s njegovim desnijim bavarskim partnerima iz CSU-a.
U tjednima koji su prethodili izborima, Merz je postao možda najkontroverznija figura kampanje kada je prihvatio potporu krajnje desne Alternative za Njemačku (AfD) za provedbu kontroverznih – iako neobvezujućih – prijedloga za pooštravanje migracijske politike.
Stotine tisuća ljudi tada je izašlo na ulice prosvjedujući ne samo protiv desnog skretanja, već i protiv samog Merza.
Merz je oženjen sutkinjom i ima troje odrasle djece. Strastveni je pilot amater.
Robert Habeck – Zelena stranka
Većina njemačkih birača poznaje Roberta Habecka kao ministra gospodarstva koji se borio osigurati opskrbu energijom nakon što je ruska invazija na Ukrajinu započela 2022. godine.
Zapamćen je i kao arhitekt kontroverznog zakona o grijanju zgrada, koji nalaže postupno ukidanje nafte i plina u korist obnovljivih izvora energije.
Habeck, 55, u politiku je ušao kasno, pridruživši se Zelenima 2002. u naglom zaokretu u karijeri.
U samo dvije godine postao je predsjednik Zelenih u rodnoj pokrajini Schleswig-Holstein, a potom i državni ministar sa širokim resorom.
Habek, koji je bio i vicekancelar, tijekom posljednje četiri godine u Vladi mnogima se činio kao osvježavajuća protuteža Scholzu, posebice zbog jasnog i neposrednog načina komunikacije.
Otac je četvero djece, studirao je filozofiju i lingvistiku te doktorirao. Autor je više političkih publicističkih knjiga, a zajedno sa suprugom piše romane i knjige za djecu.
Alice Weidel – Alternativa za Njemačku (AfD)
AfD je posljednjih godina u usponu na njemačkoj političkoj sceni.
Milijarder Elon Musk, bliski savjetnik američkog predsjednika Donalda Trumpa, nedavno je podržao 46-godišnjeg Weidela.
Weidel je odrastao između gradova Münstera i Bielefelda, na rubu zapadnonjemačke industrijske regije Ruhr.
Nakon završene srednje škole i studija ekonomije radila je u investicijskoj banci Goldman Sachs, provela nekoliko godina u Kini, a doktorirala je na temu kineskog mirovinskog sustava.
Weidel se AfD-u pridružila 2013. godine, u godini osnivanja stranke, nezadovoljna, kako je rekla, pokušajima da se spasi euro.
Supredsjednica AfD-a sa suprugom odgaja dva sina. Jednom je izjavila da se AfD-u pridružila ne unatoč svojoj homoseksualnosti, već upravo zbog nje.
Christian Lindner – Liberali (FDP)
Rejting bivšeg ministra financija pao je nakon njegovog naglog izlaska iz vlade u studenom.
Kada mu je tijekom predizborne kampanje u siječnju netko bacio kremu za brijanje u lice, našalio se 46-godišnjak. “Sljedeći put samo nešto od pekara ili slastičara, molim.”
No, izgledi liberala su crni, jer su u anketama ispod izbornog praga od pet posto, što znači da im prijeti ispadanje iz Bundestaga.
Lindner je stekao poštovanje unutar FDP-a kada je stranku vratio iz ponora nakon što je izbačena iz parlamenta na izborima 2013. godine.
On i njegova supruga, novinarka Franca Lehfeldt, očekuju svoje prvo dijete.
Sarah Wagenknecht (Sahra Wagenknecht) – (BSW)
Rođen u istočnonjemačkom gradu Jeni, danas 55-godišnjak, Wagenknecht se pridružio vladajućoj komunističkoj stranci SED u Istočnoj Njemačkoj 1989. godine, samo nekoliko mjeseci prije pada Berlinskog zida.
Ostala je u stranci nasljednici, Ljevici (Die Linke), više od tri desetljeća. Postala je poznato lice njemačkih medija kao česta gošća političkih emisija.
Iako se dugo povezivala s krajnje lijevim krilom njemačke politike, njezin sve tvrđi stav o pitanjima poput imigracije i rodne politike doveo ju je u sukob s njezinim kolegama iz Lijeve stranke.
Wagenknecht je stranku napustila u listopadu 2023., a nekoliko mjeseci kasnije osnovala je svoju stranku.
Udana je za istaknutog umirovljenog ljevičarskog političara Oskara Lafontainea i živi u zapadnoj zemlji Saarland.
Heidi Reichinnek i Jan van Aken – Ljevica
Nakon bolnog razlaza s Wagenknechtom, ostaci ljevice pokušavaju prikupiti dovoljno podrške za spas stranke.
Ljevica se u anketama kreće oko praga od pet posto, a nade polaže u mogućnost osvajanja barem tri izravna zastupnička mandata, što bi joj omogućilo opstanak u Bundestagu.
U izbornu utrku ulazi s dvoje čelnika – supredsjedavajućim Janom van Akenom i voditeljicom parlamentarne skupine Heidi Reichinek.
Van Aken, koji je iz okolice Hamburga, po struci je biolog, a bio je zastupnik od 2009. do 2017. Aktivno se zalagao za kontrolu naoružanja.
Reichine je rođen u Saskoj-Anhaltu, a diplomirao je političke znanosti i studije Bliskog istoka.
Oštar retoričar i brzi govornik, 36-godišnjak je saborski zastupnik od 2021. godine.
Fenix-magazin/SČ/dpa
