Nakon dvanaest godina predane službe, nadbiskup Nikola Eterović završava svoj mandat kao apostolski nuncij i doajen diplomatskog zbora u Berlinu.
Hrvati u Berlinu, ali i diljem Njemačke, opraštaju se od čovjeka koji u proteklom desetljeću nije bio samo visoki diplomat Svete Stolice, već i istinski oslonac hrvatskim vjernicima u tuđini.
Oko tri stotine uzvanika oprostilo se u nedjelju u berlinskoj nuncijaturi, sjedištu vatikanske diplomacije u Njemačkoj, od nadbiskupa dr Nikole Eterovića u povodu njegova odlaska u mirovinu.
Među uzvanicima bio je i veleposlanik RH u Berlinu Gordan Bakota .
Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Berlinu uputilo je emotivnu zahvalu nadbiskupu Eteroviću, ističući njegovu neumornu pažnju prema hrvatskoj zajednici.
„Srdačno zahvaljujemo na bliskoj i povjerljivoj suradnji, kao i na njegovoj otvorenosti prema našoj zajednici. Nadbiskupu želimo puno zdravlja, mira i Božjeg blagoslova u novom životnom razdoblju“, poručili su iz Veleposlanstva.
Priznanje njemačkih biskupa: „S nama Nijemcima nije uvijek lako“
Službeni oproštaj obilježen je prošli tjedan svetom misom u berlinskoj katedrali sv. Hedvige, nakon koje je uslijedio svečani prijem. Biskup Heiner Wilmer SCJ, predsjedavajući Njemačke biskupske konferencije (DBK), biranim se riječima obratio nunciju, naglasivši duboku povezanost koja je prerasla u prijateljstvo.
„Misija da izađete u prostranstva privezala Vas je u Njemačkoj više od desetljeća“, kazao je Wilmer, priznajući uz osmijeh: „Svakako, dragi gospodine, s nama Nijemcima nije uvijek lako i ponekad možete zakolutati očima na nas. Ali Vi ste kao diplomat i svećenik, u osjetljivoj ravnoteži, prihvatili Crkvu u Njemačkoj i pratili je onakvu kakva jest: raznoliku i pobožnu, politički i teološki obilježenu.“
Oproštajni govor
U svom oproštajnom govoru, nadbiskup Eterović osvrnuo se na bogato iskustvo stečeno tijekom putovanja kroz svih 27 njemačkih biskupija. Njegov mandat ostat će zapamćen i po velikim personalnim promjenama unutar Crkve u Njemačkoj.
Kao predstavnik pape Franje i pape Lava XIV., Eterović je sudjelovao u zamjeni ukupno 21 biskupske stolice, dok je ukupan broj biskupa imenovanih tijekom njegova mandata dosegao brojku od 41.
„Stečena iskustva u i s Crkvom u Njemačkoj kao višestruko blago ponijet ću u novu fazu svoga života u svojoj domovini Hrvatskoj“, poručio je nuncij, zahvalivši svim biskupima i Tajništvu Njemačke biskupske konferencije u Bonnu na svesrdnoj potpori.
Nakon povijesnog mandata u Berlinu, nadbiskup Eterović vraća se u Hrvatsku, ostavljajući iza sebe snažno naslijeđe dijaloga, diplomatske vještine i duhovne blizine s narodom.
Bogati životni i crkveni put
Podsjetimo, nadbiskup Eterović podnio je odreknuće od službe apostolskog nuncija u Njemačkoj zbog navršenih 75 godina života, što je uobičajena dobna granica u diplomatskoj službi Svete Stolice. Na njegovo mjesto papa Lav XIV. imenovao je dosadašnjeg apostolskog nuncija u Keniji, nadbiskupa Hubertus Matheus Maria van Megen, izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice.
Nikola Eterović rođen je 20. siječnja 1951. u Pučišćima. Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 1977. godine, a za biskupa 10. srpnja 1999. u Hvaru, po rukama tadašnjeg državnog tajnika Svete Stolice kardinala Angela Sodana. Papinskim nuncijem u Njemačkoj imenovan je 2013. godine. Prije toga služio je kao nuncij u Ukrajini te od 2004. do 2013. obnašao dužnost tajnika Biskupske sinode u Rimu. Godine 2009. papa Benedikt XVI. imenovao ga je prvim naslovnim nadbiskupom Cibalae, današnjih Vinkovaca.
Nositelj je nagrade Večernjeg lista i Fenix-magazina za „Osobu godine“
Tijekom diplomatske službe objavljivao je djela na hrvatskom, talijanskom, ukrajinskom i njemačkom jeziku. Njegova nagrađivana knjiga „Die leise Macht – Die Diplomatie des Heiligen Stuhls“ donosi analizu uloge Svete Stolice u procesu međunarodnog priznanja Republike Hrvatske.
Redatelj Jakov Sedlar snimio je film „Tiha moć”, koji donosi biografski portret nadbiskupa Nikole Eterovića s posebnim naglaskom na njegovu dugogodišnju diplomatsku službu u Vatikanu. Kroz arhivske snimke, svjedočanstva i rekonstrukcije, film prikazuje njegovu ulogu u ključnim međunarodnim i crkvenim procesima, uključujući i razdoblje hrvatske državne neovisnosti. Poseban naglasak stavljen je na djelovanje Svete Stolice u globalnoj diplomaciji te Eterovićev doprinos njezinu predstavljanju i razumijevanju.
U kontekstu ratnih događanja u Hrvatskoj, uloga Svete Stolice i pape Ivana Pavla II. Franjo Tuđman često se ističe kao važan čimbenik diplomatskih napora za međunarodno priznanje i stabilizaciju zemlje. U tom razdoblju, kako se navodi, nadbiskup Eterović bio je dio crkvene diplomatske službe koja je sudjelovala u tim procesima.
Tijekom dugogodišnje službe odlikovan je i od strane prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, koji mu je dodijelio odličje Reda kneza Branimira.
Godine 2024. Nadbiskup Eterović je primio nagradu „Večernjakova domovnica“ za „Osobu godine“ koju su mu dodijelili žiri Večernjeg lista i Fenix-magazin.
Fenix-magazin/MMD
