Velika većina ljudi u Njemačkoj voljela bi vidjeti kako se bogati odriču većeg dijela svog bogatstva. Pokazuju to rezultati reprezentativne ankete za istraživanje Zaklade Bertelsmann o percepciji pravde u Njemačkoj.
Prema tom istraživanju, tri od četiri odrasle osobe (75,3 posto) slažu se da bi se država trebala “pobrinuti da se jaz između bogatih i siromašnih smanji”.
Otprilike isti broj ljudi (76,5 posto) smatrao bi porez na bogatstvo za “bogate” dobrim ili čak vrlo dobrim. Međutim, pitanje nije preciziralo tko se ubraja u “bogate” i od kojeg iznosa treba oporezivati imovinu.
Sa stajališta mnogih njemačkih građana, nepravda koju osjeća većina uzrokovana je, između ostalog, primanjima koja nisu povezana s učinkom. Ni svaki četvrti (23,7 posto) ne slaže se s tvrdnjom “U Njemačkoj ste plaćeni prema učinku”.
Kada su anketari željeli znati od onih koji su bili uključeni u ispitivanje smatraju li njihov vlastiti prihod poštenim u usporedbi s onim što drugi dobivaju, slaganje je bilo nešto više od oko 35 posto.
Istraživači su također otkrili da se želja za preraspodjelom donekle smanjuje kada je u pitanju vlastiti novčanik. Prema studiji, samo 37 posto ispitanih bilo bi spremno platiti više poreza kada bi siromašniji ljudi dobili veću financijsku potporu države. Zanimljivo je da su oni koji imaju manji neto prihod spremniji nešto od toga dati za taj cilj od onih koji raspolažu s više novca.
Još jedno otkriće koje je iznenadilo istraživače: oni koji današnje društvo doživljavaju kao nepravedno vjerojatnije će biti za veću redistribuciju od ostalih. Sveukupno, međutim, to se ne odnosi na mjere koje će stupiti na snagu tek u budućnosti, tj. koje se više odnose na međugeneracijsku pravdu. Ali ipak: 68,5 posto građana slaže se da bi država trebala učiniti više za postizanje klimatskih ciljeva.
Za istraživanje, koje je pratio institut Ifo, tvrtka Bilendi&respondi u jesen 2021. ispitala je 4.900 ljudi u dobi od 18 do 69 godina diljem zemlje. Što se tiče cijena energije i hrane, koje su porasle od istraživanja, Kai Unzicker, jedan od autora studije, rekao je: “Moja je pretpostavka da se ono što smo vidjeli ovdje ponovno pogoršalo posljednjih mjeseci.”
Prema studiji, mnogi su već u jesen prošle godine osjetili da političari ne obraćaju dovoljno pozornosti na njih. Da su interesi djece i mladih zanemareni od strane odgovornih u politici tijekom pandemije, smatra oko 72 posto ispitanih. Nešto manje od svakog četvrtog izjavilo je da ima puno povjerenja u političare.
S druge strane, oko 70 posto ispitanih ima visoku razinu povjerenja u policiju, otprilike istu razinu kao i u istraživanju iz 2017. godine.
Fenix-magazin/MD
