Od hripavca je preminula dvomjesečna beba u Mostaru. Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) zaprimio je tijekom ovog mjeseca jednu prijavu hripavca (pertusisa) kod novorođenčeta, i to dvomjesečne bebe koja je preminula, piše Bljesak.info.
Iz bolnice kažu kako su imali samo ovaj jedan slučaj hripavca, a ostalo su klasične respiratorne bolesti koje vladaju u ovom dijelu godine. “Pored svih poduzetih mjera na klinici za dječje bolesti dijete je preminulo 8.10. Ja vam samo mogu reći u razgovoru s kolegama da je ovo dijete imalo i neke druge bolesti i što je najbitnije u svemu dijete nije bilo cijepljeno s obzirom i na dob, to je dva mjeseca”, kazao je Eniz Čolaković, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a.
Povremeni slučajevi
U više zavoda za javno zdravstvo u Federaciji BiH bilježe se povremeni slučajevi hripavca (pertussis, veliki kašalj, kukurikavac) akutne, visoko zarazne bakterijske bolesti koju karakteriziraju napadi kašlja koji obično završavaju dugotrajnim kreštavim udahom, izjavio je Siniša Skočibušić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH, istaknuvši kako je nažalost, opseg imunizacije ovim cijepljenjem 68 posto.
Uzročnik hripavca je bakterija Bordetella pertussis. Nakon ulaska u dišni sustav novog domaćina, bakterije se brzo razmnožavaju i počinju stvarati toksine (pertusisni toksin PT) i druge biološki aktivne tvari. Jedna od najvažnijih posljedica infekcije je oštećenje i poremećaj funkcije respiratornog epitela s posljedičnim stvaranjem gustog i žilavog sekreta i nemogućnošću njegova normalnog izbacivanja.
Cijepljenje ključno
Cijepljenje je ključna preventivna mjera, no nažalost opseg imunizacije ovim cijepljenjem je 68 posto, što ne obuhvaća kolektivni imunitet koji bi trebao biti preko 90 posto, kazao je Skočibušić upozorivši da ova bolest, osobito kod novorođenčadi, može izazvati ozbiljne posljedice dok se kod odraslih, uz antibiotsku terapiju, uglavnom uspješno riješi.
Širi se kapljičnim putem, a preventivne mjere kod pertusisa su cijepljenje, izolacija i profilaksa. S jedne strane bitna je prevencija eliminacije prijenosa, a s druge prevencija samim crpljenjem, ističe ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Izolacija pacijenata
Također, naglasio je i važnost izolacije bolesnih pacijenata, nadzor pedijatara, odnosno infektologa te primjene suvremenih i dokazanih načina liječenja bakterije Bordetella pertussis. Ponovio je i važnost imunizacije obveznim redovitim kalendarom cijepljenja jer je pertussis nešto što može, kako kaže, stvarati ozbiljne poteškoće i nažalost, biti fatalan kod manjeg broja inficirane djece.
”Nadam se da će kao i dosad biti zabilježeni samo pojedinačni slučajevi i da neće doći do ozbiljnijeg epidemijskog razmjera u Federaciji, tj. BiH”, zaključio je Skočibušić, podsjetivši da je najviše slučajeva ove bolesti bilo prijavljeno 2018. godine, njih 93.
HZJZ: Dosad potvrđeno 116 slučajeva hripavca
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) službeno je do srijede potvrđeno 116 slučajeva hripavca u cijeloj zemlji, a tom evidencijom zbog provjere nisu obuhvaćeni svi prijavljeni slučajevi, poput onih u Splitsko-dalmatinskoj županiji koja ima najveći broj zaraženih, javlja Hina.
Nastavni zavod za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije objavio je danas da su zabilježili 125 slučajeva, a u HZJZ-u objašnjavaju da im prijave uvijek pristižu s vremenskim odmakom te zahtijevaju provjeru i obradu da bi postale dio službenih izvještaja.
Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb imaju najveći broj oboljelih, slijede Primorsko-goranska-županija. Dubrovačko-neretvanska, Zagrebačka, Zadarska i Požeška županija.
Epidemiologinja HZJZ-a Goranka Petrović rekla je Hini da je riječ o visoko zaraznoj bakterijskoj infekciji, a najteže komplikacije i smrtni ishodi pogađaju dojenčad mlađu od šest mjeseci ako nisu još cijepljena.
Bolest se prenosi s osobe na osobu kapljičnim putem jako oštećuje sluznicu dišnih puteva, djeca se guše, a mogu i poplaviti zbog nedostatka zraka. Komplikacije mogu biti upala pluća, gubitak tekućine, povraćanje, otežano gutanje a postoji i rizik od smrtnog ishoda kod novorođenčadi.
Protiv difterije, tetanusa i pertusisa (hripavca) djecu se zaštićuje kombiniranim DI-TE-PER cjepivom. Ono je dio obveznog kalendara cijepljenja i prima se u pet doza. Djecu se prvi put cijepi s dva mjeseca, zatim sa četiri i šest mjeseci. Prvo je docjepljivanje u drugoj godini, a drugo u petoj godini.
Najmanja procijepljenost u dalmatinskim županijama
Petrović ističe da je hripavac endemski prisutan i nije ga moguće eliminirati, a eskalira kada zbog necijepljenja padne otpornost u nekoj lokalnoj sredini. Epidemije s povećanim brojem slučajeva periodično se javljaju svakih tri do pet godina.
Na razini Hrvatske procijepljenost DI-TE-PER-om je 92 posto. Ispod 90 posto je u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Dubrovačko-neretvanskoj i Požeško-slavonskoj procijepljenost je ispod 80 posto.
Podaci HZJZ-a pokazuju i da je ispod 70 posto interes za prvo docjepljivanje DI-TE-PER-om u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji interes za drugo docjepljivanje u petoj godini – manji je od 34,9 posto. Usporedbe radi, na razini cijele Hrvatske iznosi 83 posto.
U većini županija procijepljenost iznad 95 posto
Veliki dio županija u kontinentalnoj Hratskoj ima procijepljenost od 95 do 98 posto, poput Virovitičko-podravske županije.
Zašto nam je procijepljenost protiv hripavca opet najslabija u Dalmaciji, slično kao protiv ospica i protiv covida u HZJZ-u ne znaju odgovoriti te upućuju da se provede sociološko-psihološko-epidemiološko istraživanje na tu temu.
Značajna je karakteristika DI-TE-PER-a da mu djelotvornost slabi za pet do deset godina, no hripavac nije živorno opasan za stariju djecu i odrasle. Opasan je prijenos zaraze na necijepljenu novorođenčad.
U najvećem riziku mala djeca
“Imamo bazen školske djece i odraslih koji boluju od neprepoznatog hripavca, a nemamo zaštićenu malu djecu koja su u najvećem riziku”, upozorava Petrović.
Odrasli mogu posumnjati da su oboljeli od hripavca ako danima uporno kašlju bez značajno povišene temperature i nekih drugih znakova infekcije.
U Zagrebu je cjepni obuhvat preko 90 posto, a hripavac se trenutno pojavio kod školske djece. Zabilježen je u tri zagrebačke škole, a oboljeli se odmah šalju u izolaciju i daje im se antibiotska terapija.
Zadnji smrtni ishodi u Hrvatskoj evidentirani su 2018. i 2016. godine kada je umrlo dvoje novorođenčadi s nepuna dva mjeseca.
U pretpandemijskoj 2016. godini u Hrvatskoj su bila zabilježena 122 slučaja hripavca, u 2017. – 78 slučajeva, u 2018. – 128 slučajeva. U 2019. broj zaraženih pao je na 56, da bi u pandemijskim godinama bio između jednog i deset slučajeva zaraze godišnje.
Fenix-magazin/SČ/Bljesak.info/Hina
