Prema upozorenju njemačkog autokluba ADAC, pogrešno korištenje klima-uređaja može povećati rizik od prometnih nesreća, opteretiti organizam i stvoriti uvjete za razvoj bakterija i plijesni unutar sustava ventilacije.
ADAC-ov test pokazao koliko se brzo zagrijava unutrašnjost vozila
Tijekom ljetnih dana, mnogi vozači nakon ulaska u pregrijani automobil automatski uključuju klima-uređaj na najjače postavke. Međutim, prema stručnjacima iz ADAC-a, upravo je to jedna od najčešćih pogrešaka.
U mjernom testu koji je proveo ADAC Nordbayern, temperatura u unutrašnjosti vozila pri vanjskoj temperaturi od 28 stupnjeva Celzija porasla je na 38 stupnjeva nakon samo deset minuta stajanja na suncu. Nakon dvadeset minuta, temperatura je dosegnula čak 45 stupnjeva. Pri vanjskim temperaturama iznad 30 stupnjeva, unutrašnjost automobila može se zagrijati i na više od 60 stupnjeva.
Prema podacima ADAC-a, vožnja u kabini zagrijanoj na 35 stupnjeva Celzijevih stupnjeva može imati učinak na reakcijske sposobnosti usporediv s koncentracijom alkohola od oko 0,5 promila u krvi. Istodobno, rizik od prometne nesreće povećava se za približno 20 posto.
Više zanimljivosti: ADAC OTKRIVA: Lopovi sve češće kradu jedan određen dio vozila, šteta može biti i do 1.000 eura
Pravilno hlađenje vozila počinje prije uključivanja klime
Prema preporukama stručnjaka, prije uključivanja klima-uređaja potrebno je najprije temeljito provjetriti vozilo.
„Prije uključivanja klima-uređaja automobil treba dobro provjetriti, a zatim prozore ponovno zatvoriti“, istaknuo je Jürgen Hildebrandt, prometni stručnjak ADAC-a Nordbayern.
Stručnjaci savjetuju da se najprije otvore sva vrata i prozori kako bi se ispustio nakupljeni vrući zrak. Tek nakon toga treba zatvoriti prozore i uključiti klima-uređaj. Na taj način sustav radi učinkovitije i brže postiže željenu temperaturu.
Osim toga, preporučuje se da razlika između vanjske i unutarnje temperature ne bude veća od šest stupnjeva Celzija. Nagla temperaturna odstupanja mogu dodatno opteretiti krvožilni sustav te povećati rizik od zdravstvenih tegoba.
Vlaga u sustavu pogoduje razvoju bakterija i plijesni
Još jedna česta pogreška odnosi se na način gašenja klima-uređaja. Ako sustav radi sve do samog završetka vožnje, na isparivaču ostaje kondenzirana vlaga koja stvara pogodne uvjete za razvoj bakterija i gljivica.
Kako bi se to spriječilo, stručnjaci preporučuju da se funkcija hlađenja isključi pet do deset minuta prije dolaska na odredište, dok ventilator treba nastaviti raditi. Na taj način kondenzirana voda može ispariti, a unutrašnjost sustava ostaje suha.
Na važnost redovitog održavanja klima-sustava upozoravaju i znanstvena istraživanja. Studija britanskog Sveučilišta Aston u Birminghamu pokazala je da se u loše održavanim automobilima može nalaziti velik broj različitih bakterijskih sojeva, ponekad čak i više nego na prosječnoj kućnoj zahodskoj školjci.
Klima-uređaj nije uvijek najbolje rješenje
Prema ADAC-u, na vrlo kratkim relacijama klima-uređaj često nema dovoljno vremena za postizanje optimalne radne učinkovitosti. Kod vožnji kraćih od pet kilometara, sustav može povećati potrošnju goriva bez značajnijeg učinka na ugodu u kabini.
U takvim situacijama dovoljno je otvoriti prozore i kratko provjetriti vozilo. Klima-uređaj svoju punu učinkovitost pokazuje prvenstveno tijekom duljih putovanja, osobito ako je unutrašnjost automobila prethodno ručno prozračena.
Visoke temperature predstavljaju sigurnosni rizik
Tijekom ljetnih toplinskih valova, pravilno korištenje klima-uređaja nije samo pitanje komfora nego i sigurnosti. Pregrijana unutrašnjost vozila može negativno utjecati na koncentraciju, brzinu reakcije i opće zdravstveno stanje vozača. Zato stručnjaci preporučuju postupno hlađenje kabine, redovito održavanje klima-sustava i izbjegavanje naglih temperaturnih razlika tijekom vožnje.
Fenix-magazin/MD
