Europske države trebale bi smanjiti javni dug iskazan udjelom u BDP-u, poručili su njemački i austrijski ministar financija, signaliziravši neslaganje sa zemljama EU-a koje predlažu dulje razdoblje fleksibilnijeg europskog okvira za fiskalnu politiku.
“Naše je čvrsto temeljno uvjerenje da bi javni dug iskazan udjelom u BDP-u u Europi ponovo trebao krenuti silaznom putanjom”, izjavio je njemački ministar financija Christian Lindner u ponedjeljak nakon sastanka s austrijskim kolegom Magnusom Brunnerom.
„Dug se mora smanjiti kako bi se osigurala i fiskalna stabilnost i kako bismo sačuvali manevarski prostor za mjere središnjih banaka”, dodao je Lindner.
Ujedno je istaknuo i važnost ulaganja u konkurentnost europskih gospodarstava i u čistu tehnologiju.
Iako se to odnosi na privatni sektor, „odgovornost leži i na državama”, naglasio je njemački ministar financija.
Njegov austrijski kolega Magnus Brunner izrazio je pak podršku pojednostavljenju i učinkovitijoj provedbi europskih propisa o dugu, ali smatra da Pakt stabilnosti i rasta već pruža dovoljnu fleksibilnost.
Skupina zemalja EU-a, uključujući Francusku i Španjolsku, potaknula je raspravu u Bruxellesu o potencijalnoj izmjeni propisa o dugu, koji propisuju plafon za javni dug iskazan udjelom u BDP-u od 60 posto.
Propisi su suspendirani tijekom pandemije, a ponovo bi trebali stupiti na snagu 2023. godine, a zagovornice rasprave o izmjenama upozoravaju da bi prebrzo ukidanje suspenzije moglo ugroziti oporavak gospodarstva od koronakrize.
Prema podacima europskog statističkog ureda, javni dug iskazan udjelom u BDP-u iznosio je na kraju prošlogodišnjeg rujna 90,1 posto na razini EU-a, te 97,7 posto na razini eurozone, uz velike razlike među članicama.
U Italiji je tako bio 50 posto veći od BDP-a dok je u Nizozemskoj dosegnuo polovinu vrijednosti domaćeg bruto proizvoda.
U Hrvatskoj javni je dug iskazan udjelom u BDP-u na kraju prošlogodišnjeg rujna iznosio 82,4 posto.
Fenix-magazin/MD/Hina
