Na društvenim mrežama posljednjih se dana brzo širi videozapis u kojem se tvrdi da će od prosinca 2025. postojati obveza prijavljivanja privatnog gotovinskog novca ako iznos prelazi 1.000 eura.
Prema toj tvrdnji, svatko tko kod kuće drži više od navedenog iznosa navodno bi morao taj novac „prijaviti nekom državnom uredu“. Ta je informacija izazvala priličnu zabrinutost i sumnjičavost među građanima. Međutim, stručnjaci za zaštitu potrošača, kao i njemačka Savezna agencija za financijski nadzor (Bafin), jasno poručuju da je takva tvrdnja netočna.
NE POSTOJI PRAVILO
Portal za provjeru činjenica Mimikama, koji se često bavi razotkrivanjem dezinformacija na internetu, izvještava da se ova glasina temelji na potpuno pogrešnoj interpretaciji postojećih propisa. Prema njihovim navodima, ne postoji nikakvo pravilo koje bi zahtijevalo da privatne osobe prijavljuju vlastite gotovinske zalihe, pa čak ni da se takva regulacija razmatra ili planira. Drugim riječima, nitko u Njemačkoj niti na razini Europske unije ne traži od građana da prijavljuju gotovinu koju čuvaju kod kuće.
Bafin je također reagirao i naglasio da se ne uvodi nikakva obveza prijavljivanja privatnog gotovinskog novca. Kako navodi Mimikama, prenoseći informacije iz pouzdanog izvora Deutsche Presse-Agentur (dpa), tvrdnja o navodnoj obvezi prijave iznosa iznad 1.000 eura nema temelja u stvarnosti. Pojašnjava se da spomenuti videozapis manipulira informacijama te stvara nepotrebnu paniku među građanima.
EUROPSKA REGULACIJA
Ono što doista postoji jest europska regulacija koja se odnosi na visoke gotovinske transakcije, a ne na privatno posjedovanje gotovine. Unutar EU već godinama vrijedi pravilo koje ograničava gotovinska plaćanja iznad 10.000 eura. To znači da, primjerice, ne možete legalno kupiti automobil, nakit, skupu opremu ili neku drugu vrijednu robu i platiti u gotovini ako račun prelazi tu granicu. Cilj ovog ograničenja jest borba protiv pranja novca, financiranja kriminalnih aktivnosti i drugih oblika financijskog zloporabljenja.
Također, kada se obavljaju bankovne transakcije u iznosima iznad 10.000 eura, banke su dužne zatražiti od svojih klijenata dokaz o porijeklu novca. To može uključivati, primjerice, kupoprodajne ugovore, potvrde o isplati plaća, oporuke ili druge dokumente koji dokazuju legalnost novca. Međutim, ove se mjere primjenjuju isključivo na promet novca, a ne na štednju ili gotovinu koju neka osoba drži kod sebe. Ako netko drži 5.000, 20.000 ili čak 100.000 eura u svojem domu, to nije predmet prijave niti je u planu da to postane.
Pa ipak, ovakve dezinformacije imaju veliki odjek. Stručnjaci iz Mimikame objašnjavaju da uspijevaju upravo zato što se igraju s emocijama – najčešće s osjećajem nesigurnosti. U razdobljima u kojima raste inflacija, troškovi života su visoki, a povjerenje u institucije je sve slabije, ljudi postaju podložniji uznemirujućim pričama koje sugeriraju da država želi još dublje zadirati u privatne živote. Priča da će građani uskoro morati prijavljivati vlastiti novac doima se kao prijetnja i lako budi strah da se sprema neki oblik široke kontrole imovine.
Širenje takvih lažnih informacija obično je vrlo brzo jer se senzacionalistički sadržaji bolje održavaju u digitalnom okruženju nego službene provjere i racionalna objašnjenja. Ljudi često dijele videe i objave bez provjere, pogotovo ako su emocionalno nabijeni ili zvuče kao upozorenje. Na taj način dezinformacije postaju viralne, dok stvarnost ostaje u sjeni.
Bafin ponavlja da u Njemačkoj nema i neće biti nikakve obveze prijavljivanja privatne gotovine. Isto vrijedi i za razinu Europske unije – takva se mjera ni ne razmatra. Tvrdnja da se uvodi obveza prijave iznosa iznad 1.000 eura stoga nije samo pogrešna, nego je i vrlo dobar primjer kako se manipulacija informacijama može brzo proširiti i narušiti povjerenje građana u institucije.
Fenix-magazin/DP/MMD
