Građani koji naručuju jeftinu odjeću, elektroniku ili kućanske potrepštine putem internetskih platformi izvan Europske unije od 1. srpnja 2026. godine morat će računati na znatno veće troškove. Tog datuma na snagu stupa nova europska regulativa prema kojoj će se naknade primjenjivati i na male pošiljke niske vrijednosti koje dosad nisu podlijegale carinskim davanjima.
Riječ je o dijelu šire reforme carinskog sustava Europske unije. Do sada su pošiljke čija je vrijednost bila manja od 150 eura bile oslobođene carine. Međutim, ta se granica ukida. Umjesto toga, prema odluci Vijeća ministara EU-a iz prosinca 2025. godine, uvodi se privremena paušalna carinska pristojba od tri eura po kategoriji robe.
To znači da će se naknada obračunavati za svaku kategoriju proizvoda unutar paketa. Ako pošiljka sadrži artikle iz više različitih kategorija, pristojbe će se zbrajati. Ova prijelazna mjera predviđena je do 2028. godine.
Dodatni troškovi mogu višestruko povećati cijenu proizvoda
Osim nove carinske pristojbe, na određene proizvode obračunavat će se i porez na uvoz ili posebni trošarinski nameti. Dodatni trošak predstavljat će i naknada dostavnih službi za obradu pošiljaka koje podliježu oporezivanju.
Visinu te naknade određuje svaki pružatelj usluge samostalno, a prema procjenama kreće se između šest i dvanaest eura, ovisno o dostavnoj službi.
Zbog zbroja svih davanja, proizvodi koji su se dosad smatrali povoljnim kupnjama mogli bi znatno poskupjeti. Na to upozoravaju organizacije za zaštitu potrošača.
„Maskica za mobitel koja bi inače trebala biti pristupačan proizvod mogla bi nakon obračuna novih uvoznih davanja od srpnja stajati više nego dvostruko od početne cijene“, istaknula je Iwona Husemann, pravnica iz Centra za zaštitu potrošača savezne zemlje Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Više zanimljivosti: POTREBA ZA ZDRAVOM HRANOM?: Prodaja organske hrane i dalje snažno raste u Njemačkoj
Na što kupci trebaju obratiti pozornost
Stručnjaci savjetuju potrošačima da prije narudžbe pažljivo provjere odakle roba zapravo dolazi. Mnoge internetske trgovine ostavljaju dojam da posluju unutar Europe, iako proizvode šalju iz trećih zemalja, poput Kine.
Dugi rokovi isporuke, nedostatak podataka o trgovcu ili izrazito niske cijene mogu biti znak da se roba šalje izvan Europske unije. Informacije o sjedištu prodavatelja najčešće se mogu pronaći u impresumu ili u uvjetima dostave.
Potrošačima se također preporučuje da unaprijed izračunaju ukupne troškove kupnje, uključujući moguće poreze, carine i naknade za obradu pošiljke. U pojedinim slučajevima proizvod kupljen kod trgovca unutar EU-a može biti povoljniji, čak i ako mu je početna prodajna cijena viša.
Dodatnu pozornost potrebno je obratiti i na pravo na povrat robe. Kod kupnji izvan Europske unije zakonska zaštita potrošača ne primjenjuje se uvijek u istom opsegu kao unutar EU-a, a povrat pošiljaka u inozemstvo može biti skup i administrativno zahtjevan.
Nova faza europske carinske reforme
Reforma je odgovor na snažan rast internetske trgovine i sve veći broj pošiljaka koje u Europsku uniju pristižu iz trećih zemalja. Europska komisija planira da se od 2028. godine male pošiljke uključe u redovni carinski sustav putem nove digitalne platforme za carinske podatke.
Prema tom modelu, građani više neće imati status uvoznika. Umjesto njih, internetske platforme i trgovci trebali bi već prilikom kupnje obračunavati i naplaćivati sva potrebna davanja, čime bi se postupak učinio transparentnijim i jednostavnijim za krajnje kupce.
Fenix-magzin/MD/
