Sve više građana u Njemačkoj prima mirovinu i nastavlja raditi.Stručnjaci dovode u pitanje reformu.
Njemačka vlada posljednjih godina provodi reforme kojima želi potaknuti građane da dulje ostanu na tržištu rada i tako osigura održivost mirovinskog sustava. No, novo istraživanje Instituta njemačkog gospodarstva (IW) pokazuje da dio umirovljenika koristi nova pravila na potpuno drugačiji način nego što je zakonodavac planirao.
Umjesto da dulje rade prije odlaska u mirovinu, sve veći broj građana ranije odlazi u mirovinu, a potom nastavlja raditi uz redovitu plaću.
Od 2023. godine u Njemačkoj više ne postoji ograničenje dodatne zarade za osobe koje primaju prijevremenu starosnu mirovinu. Time se želio omogućiti fleksibilniji prijelaz iz svijeta rada u mirovinu i motivirati starije zaposlenike da ostanu aktivni.
Međutim, analiza pokazuje da mnogi ovu mogućnost koriste tako da prvo zatraže mirovinu, a zatim nastave raditi u punom radnom odnosu.
Sve više ljudi ranije odlazi u mirovinu
Istraživači su analizirali podatke Njemačkog mirovinskog osiguranja i zaposlenosti za razdoblje od 2018. do 2024. godine.
Posebno je izražen trend među osobama koje imaju najmanje 45 godina mirovinskog staža, zbog čega mogu ranije otići u mirovinu bez umanjenja mirovine. Sve veći broj njih nakon umirovljenja nastavlja raditi uz obvezno socijalno osiguranje.
Zabilježen je i drugi trend. Sve više građana odlučuje se na prijevremenu mirovinu uz trajno umanjenje mirovinskih primanja, umjesto da radi do propisane dobi za umirovljenje.
Prema istraživanju, udio takvih osiguranika povećao se s 21,7 posto u 2020. godini na 24 posto u 2024., dok se prosječna dob odlaska u mirovinu u toj skupini blago smanjila.
Stručnjaci smatraju da dio građana svjesno prihvaća nižu mirovinu jer izgubljeni iznos nadoknađuje nastavkom zaposlenja i dodatnim prihodima od rada.
Reforma šalje proturječne poruke
Njemačka vlada istodobno priprema i nove promjene kojima želi produljiti radni vijek. Za osobe rođene od 1965. godine nadalje dob za odlazak u redovnu mirovinu trebala bi se postupno vezati uz očekivani životni vijek.
Osim toga, od 2026. uvedena je i tzv. Aktivna mirovina (Aktivrente), kojom se želi potaknuti osobe koje su dosegnule redovnu dob za umirovljenje da nastave raditi. Prema tom modelu, do 2.000 eura mjesečne plaće oslobođeno je poreza.
No, istraživači upozoravaju da ovakve mjere mogu imati suprotan učinak od planiranog. Smatraju da država istodobno poručuje građanima da trebaju dulje raditi, ali im istovremeno financijski omogućuje da ranije odu u mirovinu i istodobno nastave raditi.
Zaključuju kako će tek buduće analize pokazati ostvaruju li reforme svoj cilj ili potiču građane da koriste mirovinski sustav na način koji nije bio predviđen prilikom njihova donošenja.
Fenix-magazin/DP/MMD
