Autentična religijska učenja pozivaju na vjernost vrijednostima mira. To su vrijednosti međusobnog uvažavanja, harmoničnog zajedničkog života, uzajamne suradnje, koegzistencije u ljubavi. To su vrijednosti ljudskog bratstva.
Piše: Neven Šimić
Ovo su samo neka od načela, iznijeta u Povelji o ljudskom bratstvu radi svjetskog mira i suživota. Potpisnici i idejni nosioci ove povelje su papa Franjo, poglavar Katoličke crkve i veliki imam Ahmed Al-Tajjib, rektor najstarijeg islamskog sveučilišta u Kairu. Povelju su potpisali 4. veljače 2019. godine u Abu Dhabiju. Taj datum, prihvaćen od Ujedinjenih naroda kao svjetski dan, danas se slavi kao Dan ljudskog bratstva. Povelja je poziv na pomirenje i bratstvo među vjernicima, među vjernicima i onima koji nisu vjernici, te među svim ljudima dobre volje.
Načela iz Povelje, ideja su vodilja ljudima iz zaklade ”Ljudsko bratstvo” u Bosni i Hercegovini i ovo je prva zaklada s ovim imenom. Zaklada je 4. ožujka ove godine u Novom Travniku organizirala okrugli stol na temu Ljudsko bratstvo u Bosni i Hercegovini. Na okruglom stolu sudjelovali su prof. dr Franjo Topić, predsjednik Zaklade, zatim Mato Zovkić, prof. em. Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Sarajevu, prof. dr. Nedzad Grabus, muftija sarajevski, dr. don Anto Ledić, župnik iz Novog Travnika, te Mirnes Kovač, novinar i politički analitičar iz Sarajeva.
Pozdravivši prisutne na okruglom stolu, prof. Topić počeo je svoje izlaganje uvodnim riječima Povelje o ljudskom bratstvu: U ime Boga koji je stvorio sva ljudska bića jednakima u pravima, dužnostima i dostojanstvu pozvavši ih da žive zajedno kao sestre i braća, da nastanjuju zemlju i da pronose njome vrednote dobra, mira i ljubavi. Kada bi se ovoga držali barem kršćani i muslimani, ističe Topić, kojih je preko tri milijarde i čine više od trećine čovječanstva, svijet bi bio puno ljepši i bolji. Često se nažalost događa da ljudi ne samo da nisu sestre i braća, nego se prema bližnjima ponašaju neprijateljski i nečovječno, potvrđujući staru latinsku izreku Homo homini lupus (Čovjek je čovjeku vuk). Za trijumf zla dovoljno je da dobri ljudi ništa ne čine, naglašava Topić. Za Bosnu i Hercegovinu Topić kaže da je locus theologicus-teološko mjest, tj povlašteno mjesto za ekumenizam I dijalog jer tu žive tri velike svjetske religijske zajednice: pravoslavna, muslimanska i katolička, kao i mala židovska koja je rodonačelnik ove prve tri zajednice. Ekumenizam i dijalog su najveće ideje 20. i 21. stoljeća. One kao i ideja ljudskog sestrinstva I bratstva suzbijaju mržnju, svađe i ratove, rekao je Topić.
Govoreći o zakladi ‘’Ljudsko bratstvo’’, Topić ističe da je njeno prvo javno predstavljanje bilo 8. listopada prošle godine, te je najavio da će se uskoro osnovati Savjet i Klub prijatelja Zaklade. Zakladu i okrugli stol podržali su kardinal Vinko Puljić, nadbiskup Tomo Vukšić, vatikanski nuncij u BiH Francis Assisi Chullikatt, reisu-l-ulema Husein Kavazović, travnički paroh Goran Živković, savjetnik za kulturu i religiju Jevrejske zajednice u BiH Eli Tauber, predsjednik Saveza sindikata Selver Šatorović.
Izlaganja
Profesor Mato Zovkić podsjetio je da je papa Franjo u listopadu 2020. godine izdao encikliku o bratstvu i socijalnom prijateljstvu – Fratelli tutti (Svi braća). Papa na više mjesta citira i upućuje na Povelju o ljudskom bratstvu, spominje poimenice imama Al-Tajjiba s kojim je zajedno potpisao taj važni dokument. Prof. Zovkić nadalje podjseća, nadovezujući se na rečeno, da je Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu u studenom 2022. godine organizirao simpozij na temu Religijski, društveni i kulturološki aspekti enciklike Fratelli tutti pape Franje. Prema Zovkiću, tamo gdje katolici i muslimani žive izmiješano, kao u Bosni i Hercegovini, trebali bi vjeroučitelji, zajedno s imamima i svećenicima, organizirati tribine na kojima bi se ljudi upoznavali sa sadržajem Povelje i nadahnjivali u bratskom djelovanju za zajedničko dobro.
Prof. dr. Nedžad Grabus, muftija sarajevski, također se u svom govoru nadovezuje na Papinu encikliku Fratelli tutti. Prema muftiji Grabusu, papa Franjo s punim uvjerenjem zastupa kršćansko učenje, ali ne anatemizira drukčije vjerovanje. Papa u Enciklici afirmira duh zajedništva, međusobnog uvažavanja i prihvaćanja svih ljudi kao braće i sestara. Enciklika odražava kršćanski, katolički nauk koji uključuje u društvenu pravdu i mirnu koegzistenciju sve ljude i sve religije. Ljudsko bratstvo i sestrinstvo je projekat koji nas povezuje u zajednicu koja traga za mirom i promovira mir, te prihvaća razlike kao Božji dar, naglašava Grabus. Papa Franjo je pokušao napraviti isti dokument između Katoličke i Pravoslavne crkve koju bi predstavljao patrijarh Kiril kao najsnažniji predstavnik tog dijela kršćanstva, ali od te ideje se odustalo nakon ruske invazije na Ukrajinu. O sličnim dokumentima između katolika i pravoslavnih trebali bi već u šestom mjesecu ove godine razgovarati papa Franjo i patrijarh carigradski/istanbulski Bartolomej, ističe muftija Grabus.
Dr. don Anto Ledić se u svom govoru prisjetio pape Ivana Pavla II. Njegovim dolaskom za poglavara Katoličke crkve međureligijski dijalog je snažno afirmiran kao nužna društvena praksa. A prije je Drugi vatikanski sabor (1962.-1965.) teorijski je otvorio vrata toj praksi. U tom kontekstu don Ledić spominje još jedan povijesni događaj – susret pape Pavla VI. i ekumenskog patrijarha Atenagore 7. prosinca 1965. godine koji se dogodio samo dan prije završetka Drugog vatikanskog koncila, na kojemu je obavljeno obostrano ukidanje ekskomunikacija Istočne i Zapadne Crkve. Brojna su međunarodna putovanja posljednjih papa – pape Ivana Pavla II., pape Benedikta XVI. i pape Franje. Sva trojica su, ističe don Ledić, u svojoj pastoralnoj programskoj shemi uvijek imali susret s predstavnicima drugih religija. U tom kontekstu, Povelja koju supotpisuju papa Franjo i imam Al-Tajjib važan je kontinuitet, odnosno nastavak prakse međureligijskog dijaloga.
Mr. Mirnes Kovač, novinar i politički analitičar iz Sarajeva, govorio je o knjizi One book for peace. Knjiga je zapravo projekat, osmišljen tako da na jednom mjestu predstavi učenja iz Kur’ana i Biblije na deset zadatih tema. Na projektu je Kovač radio u suradnji s katoličkim i muslimanskim teologom. Od njih je tražio da izvuku po deset citata iz Kur’ana i Biblije kako bi ih usporedili i na jednom mjestu pokazali da poruke svetih knjiga nose slične poruke o veoma važnim temama: stvaranje, čovjek, pravda, ljubav itd. Kao čovjek iz medija, Kovač primjećuje da se negativne vijesti danas jako lako šire, dok su one pozitivne manje vidljive ili se teže probijaju u javni prostor. U tom smislu hvali okrugli stol u Novom Travniku kao doprinos da se mijenjaju takva praksa i takva percepcija.
Izgradnja Centra i donatori
Neposredno prije okruglog stola, članovi i prijatelji Zaklade posjetili su Margetiće kod Novog Travnika, gdje je u tijeku izgradnja kapele koja će biti posvećena papi sv. Ivanu Pavlu II. U kripti kapele bit će dvorana za razne potrebe, a sve skupa čini Centar Ljudsko bratstvo. Kapela i Centar bit će važan podsjetnik da je Bosna i Hercegovina zemlja ekumenizma i dijaloga.
Dodijeljene su i zahvalnice firmama i pojedincima koji su darovali preko 5.000 KM u materijalu, novcu ili na drugi način. Zahvalnice su dobili: mons. Tomo Vukšić, nadbiskup, Vinko kardinal Puljić, Rijaset Islamske zajednice u BiH, fra Zdravko Dadić, provincijal, mr. don Luka Brković, Vlč. Stipo Knežević, Zavidovići, Općinsko vijeće Novi Travnik, Stjepan Dujo, načelnik, Nexe, Našice, vlasnik g. Ivan Ergović, darovali crijep, Cengiz Insaat BiH, armaturu i cigle, IGM d.o.o., Visoko, direktor Mustafa Uzunalić, svu ciglu, N&S d.o.o. Novi Travnik, Slavica i Slavko Zekić, daruju drvenu građu, Pržionica kave Imperijal, Novi Travnik, vlasnici Mato i Anto Topić, Novi Travnik, Tvornica cementa Kakanj, 50 tona cementa, Best d.o.o., Travnik, vlasnik Stipo Frančić, Hering d.d., Široki Brijeg, Martin Banović, Vlado Banović, Novi Travnik. Watch Centar, Zagreb. Prijatelji Zaklade iz Milana Luigi Pirovano, Gianfranco Mattavelli, Mario Cairella (darovali su 15.000 €). Ovaj put zahvalnice su dobile medijske kuće RTV Federacije BiH, RTV Herceg – Bosne, Oslobođenje i Portal Centralna.ba.
Fenix-magazin/SIM/ Neven Šimić