Alaaf i Helau! Budale su na slobodi! To se izgovara svake godine 11. studenoga točno u 11.11 sati. Tradicija karnevalske sezone u Njemačkoj uvijek počinje 11. studenog.
Karnevalska sesija službeno će se otvoriti u mnogim područjima Njemačke 11. studenoga, u 11.11 sati.
Kad 11. studenog iznenada krene luda povorka, neki bi mogli biti malo iritirani jer se popularni karneval zapravo održava u veljači prije korizme do Uskrsa.
Tako 11. studenog treba shvatiti kao drugi i manji karneval. Velika slavlja održavaju se samo tijekom pokladnog tjedna od prljavog četvrtka do pokladnog utorka.
Zašto je 11. studenoga početak karnevala?
Nije jasno zašto se u Njemačkoj 11. studenog smatra početkom karnevala. Postoje razni mitovi, teorije i moguća objašnjenja o značaju 11. studenog.
Srednji vijek
Već u srednjem vijeku broj jedanaest smatran je đavolskim brojem, simbolizirajući prekomjernost i grijeh. Broj jedanaest također označava šale i gluposti.
Već u srednjem vijeku broj 11 je bio budalasti broj, što je u suprotnosti s općeprihvaćenom normom.
Biblijsko značenje
Biblijsko značenje broja jedanaest također bi moglo objasniti početak karnevala. Prema kršćanskom misticizmu brojeva, broj jedanaest simbolizira pretjeranost, grijeh i psovku.
Jedanaest prelazi broj deset, koji simbolizira broj zapovijedi i svjetski poredak. Jedanaest također potkopava broj dvanaest, koji označava dvanaest apostola i novi početak.
Kao broj “zadnjeg sata” (sata prije smrti) na satu, jedanaest ukida svakodnevni poredak, što se jako dobro slaže s vremenom luda i karnevala.
19. stoljeća
Izvorno je karnevalska sezona u mnogim zemljama njemačkog govornog područja započela 6. siječnja, na Bogojavljenje. Službeno otvaranje karnevalskog zasjedanja 11. studenog održava se tek od 19. stoljeća.
Karnevalske udruge postale su jedanaestorica svojim brojem u 19. stoljeću. Dali su takozvanom “Elferratu” predsjedavanje svojim svečanim sastancima i odabrali “Jedanaestog u jedanaestom” kao datum početka.
Jedna predaja kaže da su se navodno rugali Francuskoj revoluciji. Moto revolucije “Égalité, Liberté, Fraternité” (na njemačkom: Sloboda, jednakost, bratstvo) skraćeno je i kombinirano znači “ELF”.
“Elferat” se može shvatiti i kao parodija političkih odbora koji obično imaju deset ili dvanaest članova.
Korizma
Mogući razlog zašto karnevalska sezona počinje u studenom je taj što je kao priprema za Božić započeo četrdesetodnevni post, sličan onom od Pepelnice do Uskrsa. Početak korizme bio je 11. studenoga, Martinje i kraj ratarske godine.
Za pripremu za korizmu trebalo je potrošiti postojeće namirnice koje su imale kratak rok trajanja i zbog toga nisu bile prikladne za korizmu. Tu spadaju meso, mast, jaja i mliječni proizvodi, što objašnjava masna i bogata jela u fašniku.
Riječ “karneval” dolazi od latinske riječi “carne vale”, što se može prevesti kao “meso, oproštaj”.
Običaji i tradicija vremena budala mogu se sažeti u različite pojmove. Mogući nazivi su Karneval, Fastnacht, Fassenacht, Fasnacht, Fasnet, Fasching, Fastelovend, Fasteleer i peto godišnje doba. Izrazi se razlikuju od regije do regije, ali obično znače istu stvar.
Karneval se često odnosi na Rajnski karneval u područjima Bonna, Aachena, Düsseldorfa i Kölna. Pojam karneval koristi se u Bavarskoj, Austriji i Saskoj.
Riječ “Fastnacht” i njezine varijacije uglavnom se koriste u Hessenu, Rheinland.Pflazu, Saarlandu, Franačkoj, Oberlausitz, Baden-Württembergu, Bavarskoj Švapskoj, u zapadnoj Gornjoj Bavarskoj, kao i u Oberpfalz,Luksemburgu, Švicarskoj, Lihtenštajnu i Južnom Tirolu .
Karneval: tradicija i običaji
Kad pomislite na karneval, prije svega pomislite na šarene i ponekad čudno odjevene partijanere koji krše sve norme i bonton. Ali postoji mnogo više običaja i tradicija koje se žive u to vrijeme.
Razdoblje od 12. studenoga do 5. siječnja mirno je i u karnevalskim utvrdama, što je posljedica žalosnog mjeseca studenoga, predbožićne korizme i kontemplativnog adventa.
Četvrtak prije Čiste srijede je ženski fašnik ili fašnik starih žena. Na taj dan je običaj da žene muškarcima režu kravate kao simbol muške moći.
U noći na Čistu srijedu, na kraju karnevalske sezone, u nekim se krajevima spaljuje slamnata lutka zvana Nubbel, koja snosi odgovornost za svetogrdno vrijeme.
Karnevalske povorke su posebno lijepe za gledanje, jer ne samo da predstavljaju kreativne kostime, već i osuđuju društvena i politička pitanja u tipičnom lakrdijaškom stilu.
Fenix-magazin/DP/MMD
