“Mi smo Hamburg, jesi s nama?” To je slogan kojim ovaj njemački lučki grad vrbuje migrante za poslove u gradskoj upravi, piše Deutsche Welle
Traže se policajci, nastavnici, liječnici, vatrogasci, porezni službenici i zatvorski čuvari. Hamburg želi zaposliti više ljudi migrantskog podrijetla.
Ne pokušava se samo u Hamburgu pridobiti migrante. Širom Njemačke su ovi novopečeni Nijemci postali ciljna grupa, kako za sektor privrede tako i (sve više) javnih službi. Čini se da se moto „Vielfalt bildet” (kojim se promovira kulturna raznolikost) berlinske Mreže za nastavni kadar migrantskog podrijetla etablirao u cijeloj zemlji.
Matura više nije tabu
U 2011. godini četvrtina mladih ljudi stranog podrijetla je u dobi od 18 do 25 godina imala završenu maturu, dok ih je u 2015. bilo 33 posto. U istom razdoblju se kod adolescenata bez migrantskog podrijetla, broj onih sa apsolviranom maturom povećao s 32 na 39 posto.
I u zanatskom sektoru je porasla razina stručno kvalificiranih migranata. U 2015. je 38 posto natjecatelja stranog podrijetla u dobi do 35 godina bilo stručno osposobljeno, a 16 posto je imalo fakultetsku diplomu. Međutim, postotak migranata bez kvalifikacija dugo je ostao na visokoj razini od oko 30 posto.
Nedostatak samopoštovanja, neadekvatna kvalifikacija, nepovjerenje, kulturološka distanca a prije svega duboko ukorijenjene predrasude i dalje koče uspješan početak karijere migranata. Mnoge osobe s migracijskom pozadinom se ni ne poziva na razgovor za posao.
Prema rezultatima studije pod nazivom “Etničke hijerarhije u izboru kandidata: Eksperiment na terenu o uzrocima diskriminacije na tržištu rada” iz svibnja 2018. godine, podnositelji zahtjeva migrantskog podrijetla i dalje su “značajno diskriminirani” usprkos nedostatku kvalificiranih radnika.
Samo obrazovanje ne odlučuje
Poražavajući rezultat: “Dok kandidati s njemačkim imenom dobivaju pozitivne povratne informacije u 60 posto slučajeva, to se događa samo kod 51 posto podnositelja zahtjeva migrantskog podrijetla.”
Fenix-magazin/MD/Deutsche Welle
