Zeleni u Njemačkoj traže da se u budućnosti sa 63 godine mogu umiroviti samo oni kojima zdravlje više ne dopušta rad. Predstavljaju koncept koji opisuje kako bi to moglo funkcionirati u praksi.
Zeleni u Bundestagu žele ukinuti takozvani “umirovljenje sa 63 godine”, kao i novi aktivni mirovinski program. Umjesto toga, prijevremeno umirovljenje trebalo bi biti posebno ograničeno na radnike sa zdravstvenim problemima, a programi prevencije i rehabilitacije trebali bi se proširiti. To stoji prijedlogu koji je podnijela parlamentarna skupina u Bundestagu.
Ovim prijedlogom Zeleni ulaze u raspravu o tome kako mirovine mogu ostati financijski održive i adekvatne u društvu koje stari, pišu njemački mediji.
Rast doprinosa
Budući da će generacija baby boomera otići u mirovinu do sredine 2030-ih, omjer između osiguravatelja i umirovljenika drastično će se pogoršati. Kao rezultat toga, stope doprinosa i savezne subvencije znatno će porasti, dok će razina mirovina pasti.
Taj se trend može ublažiti ako radnici odu u mirovinu kasnije nego što trenutno odlaze. „Da bi zakonski mirovinski sustav u budućnosti dobro funkcionirao, više ljudi mora dulje raditi“, kaže glasnogovornik Zelene stranke za socijalnu politiku.
Međutim, to bi trebalo biti dobrovoljno – Zeleni se protive svakom daljnjem povećanju zakonske dobi za odlazak u mirovinu nakon 2031. Do tada će se ona postupno povećati na 67 godina.
„Umirovljenje sa 63 godine“
Umjesto toga, stvarna dob za odlazak u mirovinu prvo bi se trebala približiti zakonskoj granici. Godine 2024. ljudi u Njemačkoj umirovili su se u prosjeku s 64,7 godina – otprilike dvije godine prije tada važeće zakonske dobi za odlazak u mirovinu.
Ključni razlog za to je takozvano „umirovljenje sa 63 godine“ – točnije, mogućnost prijevremenog umirovljenja bez odbitaka nakon 45 godina uplate doprinosa. Trenutno je to moguće sa 64,5 godina, a od 2029. nadalje sa 65 godina. To je izvorno bilo namijenjeno radnicima u profesijama koje često ne traju do dobi za umirovljenje: krovopokrivači, gerijatrijske medicinske sestre i vrtlari.
Međutim, u stvarnosti mnogi ljudi koji nisu bili pod značajnim opterećenjem tijekom svog radnog vijeka imaju koristi od ove uredbe i mogli bi nastaviti raditi do mirovinske dobi.
Zelena stranka želi ukinuti ovu mogućnost prijevremenog umirovljenja. Prema njihovim procjenama, to bi sustavu mirovinskog osiguranja uštedjelo 10 do 15 milijardi eura godišnje. Vijeće ekonomskih stručnjaka već je procijenilo dodatne troškove na 12,4 milijarde eura za 2020. „Osim toga, gospodarstvo bi dulje zadržalo dobro obučene stručnjake“, kažu.
Nova vrsta mirovine
Zauzvrat, uvest će se takozvana „mirovina za zaštitu od preopterećenja“. Strogo govoreći, to bi uključivalo lakši pristup invalidskoj mirovini. Ova mirovina trenutno je dostupna onima koji su potpuno nesposobni za rad zbog zdravstvenih razloga – bez obzira na njihovu profesiju.
Zelena stranka sada zahtijeva da u dvije godine prije dosezanja standardne mirovinske dobi bude dovoljno jednostavno nesposobnost za rad u vlastitoj profesiji. „S mirovinom za zaštitu od prekomjernog rada, oni koji više ne mogu obavljati svoj trenutni posao iz zdravstvenih razloga mogli bi se umiroviti dvije godine ranije – obično bez ikakvih smanjenja ili, ako ih uopće ima, samo s vrlo malim smanjenjima“, kažu Zeleni.
Nadalje, Zeleni žele poboljšati invalidsku mirovinu općenito. Između ostalog, trebala bi se smanjiti za najviše 7,2 posto u usporedbi s redovnom starosnom mirovinom, umjesto trenutnog maksimuma od 10,8 posto. Zeleni procjenjuju dodatne troškove za ove mjere na najviše jednu do dvije milijarde eura godišnje, pišu njemački mediji.
Fenix-magazin/SČ
