Najavom rušenja Hrvatske kapelice u Essenu, Hrvati bi uskoro mogli ostati bez najvrijednijih umjetničkih djela koje kao hrvatska zajednica posjeduju u Njemačkoj. Riječ je o djelima Iva Dulčića, najvećeg hrvatskog slikara sakralnih tema čije slike se nalaze i u vatikanskom Muzeju moderne umjetnosti u Rimu, a čija djela krase Hrvatsku kapelicu u Essenu.
Kako stoji u Hrvatskom biografskom leksikonu od Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, Dulčić je u Hrvatskoj kapelici u Essenu izradio kompoziciju Uznesenje Bl. Djevice Marije (1966, freska), Znakovi euharistije (1966, mozaik) i Križni put (1966, 12 vitraja). Sva ta Dulčićeva djela, koje je umjetnik izradio tijekom 1966. godine u Essenu imaju, prema navodima povjesničara umjetnosti, neprocjenjivu materijalnu vrijednost ne samo za hrvatsku zajednicu u Njemačkoj već i za hrvatsku likovnu umjetnost u cjelini.
Pritom valja imati na umu kako je, prema navodima Igora Zidića, povjesničara hrvatske umjetnosti i likovnog kritičara koje su izrečene prigodom izlaska njegove monografije o velikom umjetniku na stotu godišnjicu Dulčićeva rođenja, zbog freske Uznesenja Bi. Marije u Essenu Dulčić je imao problema sa jugokomunističkim vlastima jer je izjavio kako je na toj freski u Essenu naslikao “crvenu zmiju” (komunizma) kojoj treba zgaziti glavu.
Kapelica – nositelj vjerskog i nacionalnog identiteta
Sa vrijednim i značajnim Dulčićevim djelima, Hrvatska kapelica je i važan nositelj hrvatskog identiteta u Njemačkoj, ali i lice opstanka tog hrvatskog identiteta u zemlji u kojoj živi oko pola milijuna Hrvata. Ne samo uz umjetničku vrijednost, Hrvatska kapelica ima i emotivnu vrijednost za članove hrvatske zajednice iz Essena i Njemačke jer su u njoj utočište pronalazile prve generacije Hrvata koje su dolazile na to područje, ali i ostale generacije od kojih su mnogi kršteni, išli na vjeronauk, u Hrvatskoj kapelici učili hrvatski jezik, njegovali hrvatsku kulturnu baštinu, plesali u folkloru, dolazili na hrvatske zabave, …
Stoga je mnogima neshvatljivo da se o zatvaranju Hrvatskog centra, koji je na inicijativu tadašnjeg svećenika vlč. Franje Lodete, uređivan novcima hrvatskih iseljenika, sve dosad šutjelo. Čak i nakon prve objave na portalu Fenix-magazin.de o rušenju Hrvatske kapelice i nestanku Hrvatske katoličke misije Essen uslijedili su pritisci i pozivi da se tekst povuče jer kao „još nije vrijeme za objavu“.
Komu je iz hrvatskih crkvenih krugova zasmetala objava istine na portalu Fenix-magazin.de koju je iznijelo Župsko vijeće HKM Essen, a u čijoj obavijesti vjernicima je izraženo strahovanje o mogućem nestanku Hrvatskog centra sa Hrvatskom kapelicom i Hrvatskom knjižnicom? Je li zasmetala onima koji su, prema komentaru poznatog hrvatskog iseljenika Ive Aleksića na portalu Fenixa, već prije dvije godine bili upozoreni na taj problem ali su odgovorili „da je to sređeno“. Ili, kako je u komentaru ispod teksta prve objave napisala Tanja Maleš Krznar, voditeljice Foklorne skupine Adria Duisburg, kako se (iz crkvenih krugova, op.a) svi prave gluhi, nijemi i sljiepi…. te da je vrijeme da o ovom hrvatskom problemu u Essenu čuje i „glava crkve u Rimu“.
Šutnja Crkve u Hrvata
U svom obraćanju javnosti iz Župnog vijeća su naveli kako je za spas Hrvatskog centra, tj, njegov ostanak u hrvatskim rukama, „itekako potrebna pomoć svakog pojedinca, Katoličke crkve i svih hrvatskih institucija“.
Slažemo se s tom konstatacijom, no slažu li se s njom i oni iz hrvatskih crkvenih krugova iz Zagreba zaduženi za Hrvatske katoličke misije u svijetu. A oni su, ako ne prije onda zasigurno pri primopredaji dužnosti u HKM Essen u rujnu ove godine, znali i svo ovo vrijeme (za)tajili tu informaciju koja uvelike nadilazi ne samo hrvatski vjerski identitet već i ugrožava ono nacionalno, a to je svakako mogući nestanak Hrvatske kapelice sa neprocjenjivim vrijednostima Dulčićevih djela iz Essena.
Na Kaptolu su znali jer ih je o tome izvijestio i generalni konzul RH u Düsseldorfa doc. dr. sc. Ivan Bulić, koji je sveučilišni profesor i povjesničar, a koji je odgovornima za hrvatske misije ukazao na izuzetnu povijesnu i emotivnu vrijednost Kapelice u Essenu.
Je li hrvatska šutnja prijelazna bolest pa se šuti i onda kada se, kao u ovo slučaju, ne bi smjelo šutjeti. Tako Crkva u Hrvata iz Zagreba zasad šuti i na neistine i uvrede na račun kardinala bl. Alojzija Stepinca iznesene nedavno u intervjuu jedne „njemačke povjesničarke hrvatskih korijena“ na portalu Katolische.de koji je pod izravnom ingerencijom Njemačke biskupske konferencije (DBK).
Fenix-magazin/S.I. Mandić
