Međunarodna konferencija 'Nasljeđe mira - 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma". / Foto: Hina

Pregovarači Daytonskog sporazuma na okupu 25 godina kasnije

Pregovarači Daytonskog sporazuma iz Europe i SAD-a sudjelovali su u utorak na konferenciji u organizaciji MVEP-a i HAZU-a “Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma” u povodu obljetnice njegova potpisivanja i prisjetili se ključnih događaja kojim je okončan sukob u Bosni i Hercegovini. 

 

Mate Granić, tadašnji hrvatski ministar vanjskih poslova, prisjetio se svih neuspješnih planova za pronalazak rješenja za sukob u BiH koje su predlagali mirovni posrednici lord Owen, portugalski diplomat José Cutileiro i norveški pregovarač Thorvald Stoltenberg.

Sukob u BiH okončan je Daytonskim sporazumom koji je službeno potpisan u Parizu, 14. prosinca 1995.

Granić, bivši šef hrvatske diplomacije, a danas premijerov posebni savjetnik za vanjsku politiku, prisjetio se kako je “prekretnica” u pokušaju pronalaska rješenja bila kada je hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul organizirao sastanak s posebnim američkim izaslanikom za BiH Charlesom Redmanom.

“Radna večera trajala je pet sati o tome kako zaustaviti rat Hrvata i Bošnjaka, kako uspostaviti Federaciju BiH”, rekao je Granić.

Sjedinjene Države u siječnju 1994. uključile su se u mirovni proces, a u ožujku iste godine potpisan je Washingtonski sporazum koji je bio temelj za kraj sukoba Hrvata i Bošnjaka.

Granić se prisjetio i susreta s papom Ivanom Pavlom II. u veljači. “To je bio jedan od najvažnijih sastanaka u mom životu”, rekao je Granić. Papa je dao snažnu podršku američkoj mirovnoj inicijativi i to je imalo “veliki utjecaj” na tadašnjeg hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, dodao je bivši šef diplomacije.

Kao važan događaj nakon tragedije u Srebrenici, Granić je istaknuo Splitsku deklaraciju koja je omogućila da hrvatske snage pomognu bošnjačkoj strani u sukobima protiv “agresije Slobodana Miloševića”.

Haris Silajdžić, tadašnji predsjedatelj Predsjedništva BiH, prisjećajući se potpisivanja Daytonskog sporazuma, rekao je da je “ovaj model i organizacija države i zajednice nametnut brutalnom vojnom silom i genocidom”.

Bivši ministar vanjskih poslova, a 1995. hrvatski veleposlanik u Ženevi Miomir Žužul, koji se i 25 godina poslije javio iz Daytona, rekao je da je “Dayton bio uspjeh jer je uspio zaustaviti krvavi rat”.

Posrednik u pregovorima bio je Richard Holbrooke koji je u ljeto 1994. zamijenio Charlesa Redmana. Veleposlanik Christopher Hill, njegov zamjenik, opisao ga je kao “tešku osobu”, ali istaknuo da je baš zbog toga bio “pogodan” za posrednika u pregovorima. Holbrooke, arhitekt Daytonskog sporazuma, preminuo je prije 10 godina.

25 godina kasnije 

Silajdžić je u svom izlaganju izrazio ambiciju za “punim članstvom BiH u NATO-u”. “Što je prije moguće”, istaknuo je Silajdžić.

Komentirao je to nakon posjeta šefa ruske diplomacije Sergeja Lavrova BiH koji je u ponedjeljak doveo u pitanje moguće članstvo BiH u toj organizaciji.

Silajdžić je također upozorio da nije implementiran dio Daytonskog sporazuma koji se odnosi na povratak prognanih i raseljenih.

Zaključno je istaknuo da je “došlo vrijeme, radi budućih generacija, da se osigura građanska demokracija i prosperitet u BiH”.

Granić je ponovio da se BiH treba kretati europskim putem i istaknuo važnost izmjene izbornog zakona u zemlji.

General Wesley Clark, američki vojni predstavnik na pregovorima i bivši vojni zapovjednik NATO-a, poručio je da se “nada” većoj prisutnosti nove američke administracije u BiH.

Novoizabrani američki predsjednik Joe Biden u ponedjeljak je napisao da je “nakon 25 godina vrijeme za funkcionalnu i stabilnu BiH”.

“Na današnji dan slavimo napore mirotvoraca, iako žalimo zbog gubitka stotina tisuća života i raseljavanja još milijun ljudi”, napisao je Biden dodajući kako je ipak važno to što je Daytonom potvrđen suverenitet, teritorijalni integritet i neovisnost BiH.

Fenix-magazin/SIM/Hina

Pogledajte drugo

DOMOVINSKI POKRET: Predsjedništvo u srijedu odlučuje o koracima nakon Škorine ostavke

Nakon neopozive ostavke Miroslava Škore na mjesto predsjednika Domovinskog pokreta, stranka će u srijedu održati …